Novija istraživanja pokazuju kako ekstrakti cimeta, klinčića, kadulje i ružmarina mogu usporiti štetne procese prouzročene pretjeranom prisutnošću šećera u krvi.

Juhe i kuhana hrana neobično su važne u jelovniku za lakšu probavu. Nutritivni sastav juhe čini ovo jelo nezaobilaznim dijelom redukcijskih dijeta, detoksikacijskih kura, ali i svakodnevnim okrepljujućim obrokom za sve generacije. Velika prednost juhe je to što kao samostalan obrok organizmu istovremeno osigurava toliko neophodnu tekućinu i nutrijente i to u obliku u kojem ih organizam najlakše aposrbira te samim time i najlakše koristi u svrhu očuvanja zdravlja.

Od pomoći mogu biti i blage čajne mješavine te kompoti i sokovi od povrća poput mrkve, cikle i celera.

Postoje i drugačiji pristupi ovoj problematici, primjerice pravilno kombiniranje hrane, odnosno odvojeno konzumiranje ugljikohidrata i bjelančevina. Iako nema osnove za preporučivanjem takvog pristupa prehrani, ako je individualni dojam da takva prehrana lakše „sjeda" na želudac, nema razloga zašto ne pokušati s takvim pristupom. To znači, primjerice, da se orašasti plodovi, meso, jaja, sir ili ostale namirnice bogate proteinima ne bi trebale konzumirati u obroku koji sadržava bijeli kruh, žitarice, krumpir, slatko voće, kolače i sl. Namirnice bogate šećerom uvelike «koče» lučenje želučanih sokova i značajno usporavaju probavu. Štoviše, ukoliko se konzumiraju u velikim količinama, čak i umanjuju želučanu aktivnost.

Brojni začini imaju povoljan učinak na poticanje metabolizma i probavu. Gorušica ili senf te hren samo su neki od primjera koji se spominju kao "poticaj" za probavu. Novija istraživanja pokazuju kako ekstrakti cimeta, klinčića, kadulje i ružmarina mogu usporiti štetne procese prouzročene pretjeranom prisutnošću šećera u krvi. Stoga sol i papar ne bi trebali biti jedini začini koje ćete koristiti u kuhinji.

Mediteranci i Japanci žive dulje

Sljedbenici mediteranske prehrane imaju 9 % nižu stopu mortaliteta, 6 % nižu učestalost karcinoma, 9 % manju smrtnost zbog kardiovaskularnih bolesti, 13 % nižu učestalost Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, te čak 30 % manju pojavu depresije.

Mnoge epidemiološke studije utvrdile su pozitivan utjecaj prehrane temeljene na povrću, voću, žitaricama i ribi, na zdravlje ljudi. Ovakav model, takozvane lagane prehrane najčešće je povezivan s mediteranskom prehranom, koja se temelji na povećanom unosu ribe, biljnih namirnica, maslinovog ulja te minimalno procesiranih namirnica. Posljednjih desetljeća znanstvenici veličaju ovaj način prehrane zbog povoljnog učinka na zdravlje i dugovječnost, a brojne znanstvene studije povezale su ga sa smanjenim rizikom od brojnih bolesti. Suprotno općem mišljenju, lagana prehrana ne nosi sa sobom osjećaj gladi. Ukoliko je pravilno izbalansirana tijekom dana i podijeljena na četiri do pet manjih obroka, ona ispunjava sve nutritivne i energetske potrebe pojedinca.

Sve glavne značajke lagane prehrane nalazimo duboko ukorijenjene među narodima sa najmanjom stopom metaboličkih bolesti, koje su karakteristično posljedica nezdravih životnih navika, pa stoga i prehrane. Prehrana temeljena na povrću, voću, cjelovitim žitaricama, ribi i bijelom mesu može se dovesti u najbližu vezu sa mediteranskim modelom, koji je u stručnim krugovima prihvaćen kao zlatni standard pravilne prehrane. Na to upućuje i pregled studija objavljen u časopisu British Medical Journal koji je zaključio da sljedbenici mediteranske prehrane imaju 9 % nižu stopu mortaliteta, 6 % nižu učestalost karcinoma, 9 % manju smrtnost zbog kardiovaskularnih bolesti, 13 % nižu učestalost Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, te čak 30 % manju pojavu depresije.

Laganu prehranu nalazimo i u okvirima tradicionalne japanske kuhinje, gdje se riža poslužuje uz gotovo svaki obrok. Uz rižu, konzumira se mnogo različitog povrća, ribe i soje u raznim oblicima. Znanstveno je dokazano da je prosječni životni vijek u Japanu dulji nego u zapadnjački orijentiranom svijetu. Također je utvrđeno da se takvom prehranom unese oko 25 % manje kalorija dnevno, u odnosu na zapadno stanovništvo, čime se djelomično može objasniti njihova dugovječnost i najniža stopa pretilosti na svijetu.

Hrana koja ima pozitivan učinak

Visokoproteinska prehrana, temeljena na mliječnim proteinima, povezana je s većim smanjenjem ukupne tjelesne masti kao i masnih naslaga na trbuhu, te većem dobivanju na mišićnoj masi, kao i značajnijem povećanju mišićne snage.

Niskoenergetska prehrana bogata proteinima (osobito proteinima porijeklom iz mliječnih proizvoda), a s niskim udjelom ugljikohidrata, ima važan pozitivni učinak na tjelesnu konstituciju, smanjujući masne naslage na trbuhu, a povećavajući mišićnu masu. Dobro je poznato da su masne naslage na trbuhu osobito rizične za zdravlje kardiovaskularnog i metaboličkog sustava.

Istraživanje objavljeno nedavno u časopisu Journal of Nutrition, provedeno na pretilim, ali zdravim ženama pred menopauzom, u trajanju od 4 mjeseca, pratilo je učinak svakodnevne tjelovježbe i prehrane s različitim udjelom proteina i ugljikohidrata, na tjelesnu masu i građu tijela.

Dokazano je da je visokoproteinska prehrana, temeljena na mliječnim proteinima, povezana s većim smanjenjem ukupne tjelesne masti kao i masnih naslaga na trbuhu, te većem dobivanju na mišićnoj masi, kao i značajnijem povećanju mišićne snage.

Vrlo je značajno za naglasiti da se gubitak tjelesne mase na visokoproteinskom režimu prehrane, odnosio prvenstveno na gubitak masti. Isto tako, upravo je i povećanje mišićne mase, zabilježeno u ispitanica, ključno za odražavanje metabolizma i preveniranje ponovnog debljanja.