Savršeno mi je jasno koliko je teško promijeniti stare i uhodane  te, steći drugačije, nove, naizgled nepopularne navike. Svi se borimo s tim i zato pokušajmo sebe i druge malo motivirati u tom smjeru.

Prvo i najvažnije, a o tome ću još puno „tupiti“, ovaj, pisati, jest voda.

Izvolite se rehidrirati s puno vode, i to fine i čiste. Gdje ćete ju naći? Pa ne znam. Iz iskustva, usprkos uvjeravanju nadležnih „organa“, voda iz vodovoda je odurna.

Možda ispravna za piće, ali odvratna okusa. Dozvoljavam da je baš kod Vas fina. O vodi je napisano svašta, ali činjenica je da je velika većina ili barem veliki broj svakodnevnih boljki i boljetica, glavobolja i loše probave uzrokovano premalim unosom vode.

Prije nego „posegnete“ za liječnikom ili pilulama, popijte čašu svježe vode.

Svaki dan. Zauvijek.

Zatim, pokušajte, barem malo, svaki dan, izbaciti nešto smeća iz svoje prehrane (oni koji se hrane savršeno zdravo neka preskoče ovaj dio, a ostali nek mi oproste što određenu hranu moram nazvati smećem).

Pod smećem podrazumijevam redom: šećer, bijeli kruh, zapravo svaki kruh za koji nije dokazano da je od cjelovitog zrnja, krumpir, prerađenu hranu (onu upakiranu u foliju kojoj je rok trajanja dvije godine bez čuvanja u hladnjaku!?), prerađeno meso, konzerviranu hranu, instant obroke, gazirana pića i nekvalitetan alkohol. Popis je naravno puno duži, ali već sam i ovako pretjerala.

Znači: svaki dan uzimajte barem malo manje od svega navedenoga. Svaki dan.

Pa ako smanjite dnevno unos smeća za 100 gr ili ml to je godišnje 36 kg otrova manje koje vaše tijelo mora preraditi.

Ako još dodate nešto preporučene hrane kao voće, povrće, grahorice, kruh od cjelovitih žitarica, ribu i dovoljno vode, vaše tijelo će vam biti beskrajno zahvalno. Nije smisao odreći se nečega nego zamijeniti smeće nečim finim i ukusnim, a zdravim.

Problem je u tome što za zdraviji način života treba nešto više novca i, što je još teže, više vremena.

Ne vjerujem stručnjacima koji tvrde da sve što treba našem organizmu možemo dobiti iz hrane koju kontrolirano uzimamo svaki dan.

Kontrolirano? Stvarno? Na koji način mogu svaki dan kupiti svježe voće, povrće i meso iz kontroliranog uzgoja i pripremiti dva do tri savršena obroka kako bi svakodnevno dobili sve potrebno. Ma dajte, pa radimo pola dana, dodatno se nerviramo, u stresu smo, udišemo zagađeni zrak, ručamo „nabrzaka“ i na kraju gledamo informativni program koji nas dotuče do kraja.

Preporučujem vam što sam na sebi i svojoj obitelji iskušala i polazalo se odličnim: subotom i nedjeljom kuhajte, kontrolirajte i uživajte. Ostale dane treba uzeti dodatne (vrlo kvalitetne i kontrolirane) multivitamine, C vitamin i cink.

Multivitamini vam ne mogu naškoditi, a u njima su mikro količine elemenata i spojeva ključnih za rad organizma, a koje ne dobivamo u svakodnevnoj prehrani.

O vitaminu C ću opširnije neki drugi put, a onima koji kažu kako je njegovo djelovanje precijenjeno poručujem –razmislite još jednom i informirajte se!

Statistički, 98 % stanovništva ima manjak cinka u organizmu. Osim što ga zovu 'mineral mladosti' (pitam se zašto!), cink pomaže koncentraciji, moždanim funkcijama – dobar je za one koji uče, a nedostatak cinka često uzrokuje hiperaktivnost kod djece! Moji klinci (a i mi) uzimamo jednu tableticu dnevno zadnjih desetak godina i hoćete da vam kažem prosjek ocjena ili količinu hiperaktivnosti?

Proučite malo literaturu na Internetu.

Zatim, Omega 3 i 6, pogotovo ako ne jedete dovoljno ribe, i upijate dovoljno sunca preko ljeta za zalihu vitamina D. Istraživanja pokazuju da kontrolirano izlaganje suncu preko ljetne sezone stvara dostatne zalihe vitamina D za cijelu zimu.

Potrudite se malo saznati iz relevantnih izvora koliko naš organizam dnevno treba vitamina, minerala, hormona i enzima, a koliko ga, u stvarnom okruženju, dobije.

Svakodnevno tijekom 365 dana u godini.