Može li unos veće količine voća i povrća spriječiti srčano-žilne bolesti?
18.06.2013.
U ovom Cochrane sustavnom preglednom članku procijenjena je učinkovitost većeg unosa voća i povrća kao jedine intervencije za prevenciju srčano-žilnih bolesti, bez kontroliranja utjecaja ostalih prehrambenih navika ili drugih promjena životnog stila u zdravih odraslih osoba i u osoba s povećanim rizikom od srčano-žilnih bolesti.
Nađeni su dokazi da povećan unos voća i povrća ima blagotvoran učinak na krvni tlak (sistolički i dijastolički) te na vrijednosti LDL kolesterola, ali se ovi dokazi temelje na svega dva ispitivanja.
Srčano-žilne bolesti pogađaju ljude u cijelom svijetu i njihova učestalost se razlikuje u pojedinim regijama. Te se regionalne varijacije djelomično pripisuju prehrani. Naime, mala količina voća i povrća u prehrani povezuje se s većom učestalošću srčano-žilnih bolesti.
U ovom Cochrane sustavnom preglednom članku procijenjena je učinkovitost većeg unosa voća i povrća kao jedina intervencija za prevenciju srčano-žilnih bolesti, bez kontroliranja utjecaja ostalih prehrambenih navika ili drugih promjena životnog stila u zdravih odraslih osoba i u osoba s povećanim rizikom od srčano-žilnih bolesti.
Pronađeno je 10 kliničkih ispitivanja u kojima je sudjelovalo ukupno 1730 ispitanika, od kojih je 6 istražilo davanje voća i povrća u svrhu povećanja unosa tih namirnica, dok je u 4 studije istražen učinak savjeta o potrebi povećanja količine voća i povrća u prehrani. Vrste voća i povrća koje su davane ispitanicima razlikovale su se, ali sve intervencije koje su uključile davanje voća i povrća uključivale su samo jednu vrstu voća ili povrća. Također su postojale razlike u količini voća i povrća koja je ispitanicima savjetovana. U dijelu studija je ispitanicima rečeno da trebaju jesti najmanje pet porcija voća i povrća dnevno, dok je u drugima savjetovano uzimanje najmanje osam ili devet porcija dnevno. Trajanje intervencija kretalo se od tri mjeseca do godine dana. U trima studijama ispitanici su prijavili nuspojave, uključujući brži rad crijeva, neugodan zadah i neugodan miris tijela. Nijedna od uključenih studija nije trajala dovoljno dugo da bi se ispitao učinak većeg unosa voća i povrća na srčano-žilne incidente kao što je srčani udar. Nije bilo jakih dokaza da davanje jedne određene vrste voća ili povrća ima blagotvoran učinak na krvni tlak ili vrijednosti lipida, ali većina istraživanja je kratko trajala. Nađeni su dokazi da povećan unos voća i povrća ima blagotvoran učinak na krvni tlak (sistolički i dijastolički) te na vrijednosti LDL kolesterola, ali se ovi dokazi temelje na svega dva ispitivanja. Potrebno je više istraživanja da bi se potvrdili ovi rezultati.