Obrasci prehrane bogati hranom biljnog podrijetla za zdravije starenje
31.03.2025.
Veće količine biljne hrane u obrocima povezuju se s boljim tjelesnim i mentalnim zdravljem u starijoj dobi, objavljeno je u časopisu Nature Medicine.
Niži izgledi za zdravo starenje uočeni su s većim unosom transmasti, natrija, slatkih pića i crvenog ili prerađenog mesa.
Anne-Julie Tessier sa Sveučilišta Harvard u Bostonu i suradnici upotrijebili su podatke iz Studije zdravlja medicinskih sestara (1986. do 2016.) i Studije praćenja zdravstvenih radnika (1986. do 2016.) kako bi ispitali povezanost dugoročnog pridržavanja osam obrazaca prehrane i konzumacije ultraprocesirane hrane sa zdravim starenjem. Mjerene su kognitivnime, tjelesne i mentalne sposobnosti zdravlja i život do 70 godina bez kroničnih bolesti. Analiza je obuhvatila 105.015 ispitanika.
Istraživači su otkrili da je nakon 30 godina praćenja 9,3 % ispitanika postiglo zdravo starenje. Veća privrženost svakom prehrambenom obrascu povezana je s većim izgledima za zdravo starenje i njegove domene. Za veću privrženost zdravoj biljnoj prehrani i Indeksu alternativne zdrave prehrane, izgledi za zdravo starenje su povećani (najviši u odnosu na najniži kvintil: omjeri izgleda, 1,45 odnosno 1,86). Kada se ispituje zdravo starenje u dobi od 75 godina, dijeta Indeksa alternativne zdrave prehrane pokazala je najjaču povezanost sa zdravim starenjem (omjer izgleda, 2,24). Niži izgledi za zdravo starenje uočeni su s većim unosom transmasti, natrija, slatkih pića i crvenog ili prerađenog mesa.
Obrasci prehrane bogati hranom biljnog podrijetla, s umjerenim uključivanjem zdrave hrane životinjskog podrijetla, mogu poboljšati sveukupno zdravo starenje, što bi trebao biti cilj budućih prehrambenih smjernica.
Alternative Healthy Eating Index (Indeks alternativne zdrave prehrane, AHEI) je indeks razvijen na Sveučilištu Harvard s ciljem smanjenja rizika od kroničnih bolesti. AHEI ocjenjuje prehranu na temelju učestalosti konzumacije određenih namirnica koje su povezane s nižim rizikom od kroničnih bolesti poput srčanih bolesti, dijabetesa i raka.
Indeks dodjeljuje ocjene od 0 (nepridržavanje) do 110 (savršeno pridržavanje) na temelju toga koliko često jedete određene zdrave ili nezdrave namirnice. Primjerice, osoba koja ne jede dnevno povrće dobila bi ocjenu nula, dok bi osoba koja jede pet ili više porcija dnevno dobila ocjenu 10.
Visoke ocjene na AHEI povezane su s nižim rizikom od kroničnih bolesti i boljim zdravljem u starijoj dobi.
- Povrće: Ocjenjuje se koliko često jedete povrće. Na primjer, ako jedete pet ili više porcija dnevno, dobit ćete najvišu ocjenu.
- Voće: Slično kao i povrće, ocjenjuje se učestalost konzumacije voća.
- Cjelovite žitarice: Ocjenjuje se unos cjelovitih žitarica.
- Orašasti plodovi i mahunarke: Uključuje orašaste plodove, grah i druge mahunarke.
- Riba i morski plodovi: Ocjenjuje se unos ribe i morskih plodova.
- Polinezasićene masne kiseline: Ocjenjuje se unos zdravih masti.
- Šećerom zaslađena pića i voćni sokovi: Ocjenjuje se unos ovih napitaka, pri čemu je niži unos bolji.
- Crveno i prerađeno meso: Ocjenjuje se unos crvenog i prerađenog mesa, pri čemu je niži unos bolji.
- Alkohol: Umjeren unos alkohola može dobiti pozitivne ocjene.