Povrće obiluje karotenoidima topivim u mastima, poput luteina, beta karotena, likopena i zeaksantina. Karotenoidi se povezuju sa smanjenim rizikom od razvoja nekih bolesti, poput bolesti srca, karcinoma i makularne degeneracije.

Provedeno je istraživanje na 29 ispitanika s ciljem utvrđivanja koje vrste različitih preljeva i u kojoj količini, povećavaju razine karotenoida u krvi.

Uspoređivana su 3 različita preljeva:
• Preljev s maslacem ( zasićene masnoće)
• preljev s uljem od kanole (mononezasićene masnoće)
• preljev s uljem kukuruza (polinezasićene masnoće)

Svaka salata servirana je s 3, 8 ili 20 grama masnoće iz preljeva.

Otkriveno je sljedeće:
• preljev bogat mononezasićenim mastima "zahtijevao" je najmanju količinu masti (3 grama) kako bi se najviše karotenoida iz povrća aopsorbiralo.
• kod ostala dva preljeva da bi se postigao isti učinak potrebne su bile veće količine masti.

Ukoliko jedete salatu s preljevom bez masnoća, unijet ćete znatno manje kalorija, ali nažalost nećete iskoristiti sve "benefite" povrća koje jedete na salatu.

Ovo istraživanje ističe preljev s mononezasićenim mastima (ulje kanole ili maslinovo ulje) kao dobar izbor za osobe koje preferiraju hranu s niskim udjelom masnoća, a da istovremeno žele iskoristiti i najbolje iz svježeg povrća.