Saznanja iz ove prospektivne kohortne studije koja je uključivala 1575 pacijenata sa stadijem I do III kolorektalnog karcinoma s većom konzumacijom vlakana, posebno iz žitarica, ukazuju na povezanost konzumacije vlakana i smanjenje specifične smrtnosti od kolorektalnog karcinoma i ukupne smrtnosti.

Utvrđeno je da bolesnici s većim unosom vlakana, posebno žitarica, imaju nižu stopu specifične smrtnosti od kolorektalnog karcinoma i nižu ukupnu stopu smrtnosti od svih uzroka. Kod pacijenata koji su povećali unos vlakana nakon dijagnoze kolorektalnog karcinoma zabilježena je skromna redukcija smrtnosti. Veća potrošnja cjelovitih žitarica također je povezana s boljim preživljenjem, a to korisno udruživanje djelomično je posredovano vlaknima. Analize i zaključci dobiveni iz ove studije daju nove dokaze o potencijalnoj koristi povećanog unosa vlakana i cjelovitih žitarica u pacijenta s kolorektalnim karcinomom

U studiji su korišteni podaci iz 2 velike prospektivne skupine - Nurses’ Health Study (NHS) i Health Professionals Follow-up Study (HPFS). U NHS studiji je sudjelovalo 121.700 američkih medicinskih sestara u dobi od 30 do 55 godina 1976. godine. U HPFS studiji je sudjelovalo 51.529 muškaraca, zdravstvenih djelatnika SAD-a , koji su bili u dobi od 40 do 75 godina u 1986. Podaci o prehrani su se prikupljali i ažurirali svake 4 godine koristeći validiran upitnik Food Frequency Questionarre (FFQ) o učestalosti konzumacije namirnica. Studija je bila provedena od 23. prosinca 2016. do 23. kolovoza 2017. 

Druge studije su dale dokaze koji podupiru visoki zaštitni učinak prehrane bogate vlaknima na prevenciju kolorektalnog karcinoma. Prema podacima meta-analize od 25 prospektivnih studija, svako povećanje dnevnog unosa za 10-g vlakana ili vlakana dobivenih iz cjelovitih žitarica bilo je povezano sa smanjenjem rizika razvoja kolorektalnog karcinoma za približno 10%. Ovaj nalaz dobro kolerira s podacima iz animalnih studija koje govore da dijete s visokim udjelom vlakana potiču apoptozu i suzbijaju razvoj kolorektalnog karcinoma. Opisana studija potvrđuje zaključke u postojećoj literaturi i sugerira da unos velikih količine vlakana smanjuje incidenciju karcinoma i doprinosi njegovoj boljoj prognozi nakon postavljanja dijagnoze.

Uočena je povezanost većeg unosa vlakana, posebno žitarica sa smanjenom učestalošću infekcija, smanjenjem upale, povećanom osjetljivošću na inzulin, poboljšanim statusom lipida i boljom endotelnom funkcijom. Zato, veći unos vlakana nakon dijagnoze može poboljšati preživljenje pacijenata i ublažiti učinak hiperinzulinemije i upale na promociju rasta i napredovanja karcinoma.

Dijetoterapija i kolorektalni karcinom

Kolorektalni karcinom je treći najučestaliji karcinom u populaciji te treći uzrok smrti od karcinoma u SAD-u. Obzirom na mogućnost probira, ranog otkrivanja i unaprijeđenja u liječenju, procjenjuje se da bi se preživljenje od kolorektalnog karcinoma u iduća dva desetljeća trebalo značajno povećati. Rizik razvoja kolorektalnog karcinoma značajno raste nakon četrdesete godine, a u 90% slučajeva se pojavljuje nakon pedesete godine života. Podjednako se često pojavljuje u ženskoj i muškoj populaciji. Kolorektalni karcinom može nastati pretvorbom adenomatoznog polipa, može biti sporadičan ili imati nasljednu komponentu. Predisponirajući čimbenici za razvoj kolorektalnog karcinoma su upalne bolesti crijeva (ulcerozni kolitis ili Crohnova bolest), prehrana siromašna vlaknima i bogata životinjskim bjelančevinama, mastima te rafiniranim šećerima.

Mnogi bolesnici s dijagnosticiranim kolorektalnim karcinomom traže mogućnost da samostalno kroz zdraviji način života i zdravije navike te dijetoterapiju pokušaju pridonjeti liječenju i oporavku od bolesti, međutim, zbog nedostatka podataka o prehrani nakon postavljene dijagnoze i preživljavanju bolesnika s novodijagnosticiranim kolorektalnim karcinomom, većina se prehrambenih preporuka za bolesnike temelje na studijama incidencije. Treba povećati unos vlakana i cjelovitih žitarica nakon dijagnoze kolorektalnog karcinoma

Unos vlakana je povezan s nižim rizikom oboljevanja od kolorektanog karcinoma u brojnim, ali ne i svim studijama. Vlakna su biljni materijal sastavljen od topljive i netopljive komponente, koja nije probavljiva. Vlakna imaju nekoliko uloga u probavnom sustavu poput povećanja volumena stolice, ubrzavanje pražnjenja crijeva, razrjeđenja fekalnog sadržaja te sukladno tome skraćenje kontaktnog vremena potencijalnih karcinogena s crijevnom sluznicom. Crijevne bakterije mogu fermentirati vlakna u kratkolančane masne kiseline kao što su butirat, acetat i propionat, koje posjeduju antikarcinogena svojstva. Osim toga, vlakna imaju i povoljan sistemski učinak na inzulinsku osjetljivost i regulaciju metabolizma, što se može povezati s boljom prognozom kolorektalnog karcinoma. Najnovija istraživanja pokazuju da konzumacija hrane koja sadrži dijetalna vlakna potencijalno štiti od nastanka kolorektalnog karcinoma.

Potreban veći unos vlakana i cjelovitih žitarica

Bakterijska fermentacija vlakana također proizvodi kratkolančanu masnu kiselinu butirat, koja je uključena u modulaciju tumorskog mikrookoliša. Butirat se akumulira u jezgri kancerogenih stanica u kojima djeluje kao inhibitor histon deacetilaze u epigenetskoj regulaciji ekspresije brojnih gena odgovornih za rast tumora, angiogeneze, migracije i kemorezistencije. Štoviše, butirat može utjecati na prognozu kolorektalnog karcinoma moduliranjem funkcije stanica infiltriranih tumorom, uključujući regulatorne T-limfocite i makrofage, kojima se pripisuje ključna uloga u interakciji s tumorom i njegovoj prognozi.

Čini se da se povoljan učinak razlikuje između različitih izvora vlakana, pri čemu vlakna iz žitarica pokazuju najpovoljniji učinak. Ta otkrića su potvrđena s boljom stopom preživljenja kod visoke potrošnje cjelovitih žitarica (bogati izvor vlakana iz žitarica). U usporedbi s ostalim izvorima vlakana, vlakna iz žitarica i cjelovitih žitarica češće su povezane s nižom incidencijom kolorektalne neoplazije, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i ukupne smrtnosti. Iako su točni razlozi nejasni, moguće je da općenito visok udio vlakana u žitaricama, naročito cjelovitim žitaricama, može doprinijeti njihovoj izraženijoj koristi, dok je količina vlakana konzumirana iz voća preniska za udruživanje sa spomenutim zdravstvenim ishodima. Također, i druge komponente žitarica i cjelovitih žitaricama mogu doprinjeti njihovim povoljnim učincima, kao što su vitamini, minerali, fenoli i fitoestrogeni.

Zaključak provedene studije je taj da je veći unos vlakana i cjelovitih žitarica nakon dijagnoze kolorektalnog karcinoma povezan s nižom stopom smrti od te bolesti i drugih uzroka. Ovi nalazi pružaju podršku prehrambenim preporukama za održavanje dovoljnog unosa vlakana među pacijentima koji boluju od kolorektalnog karcinoma. Potvrda ovih otkrića zahtjeva daljnja istraživanja, uključujući moguća klinička ispitivanja.