Prilikom rođenja probavni je sustav djeteta sterilan, a već unutar nekoliko sati započinje se razvijati raznoliki i dinamični ekosustav. Raznovrsni su čimbenici koji utječu na brzinu kolonizacije; u početku su najvažniji gestacijska dob, način poroda (vaginalni vs. sekcija), zemljopisna regija, te primjena antibiotika.

Krajem prvog mjeseca života kod dojenog djeteta prevladavaju Bifidobacteria, dok su djeca na umjetnoj prehrani jednakomjerno kolonizirana sojevima Bacteroides i Bifidobacteria. Zanimljivo je da su utjecaji pojedinih ranih čimbenika prisutni i nakon diverzifikacije prehrane (početka dohrane), dok kod starije djece i odraslih osoba slični vanjski čimbenici ne polučuju trajnije promjene.

Procjenjuje se, da u konačnici crijevo čovjeka nastanjuje 500 do 1000 različitih bakterijskih vrsta čiji zbroj iznosi oko 10¹⁴ stanica i sadržava 100 puta više gena u usporedbi s ljudskim genomom te je kao takav nazvan "mikrobiom".

Nekoliko je homeostatskih mehanizama kojima naša flora pozitivno djeluje na zdravlje:
a) trofička se uloga ogleda u stimuliranju rasta crijevnih stanica proizvodnjom nutrijenata poput kratkolančanih organskih kiselina;

b) metaboličku ulogu imaju zbog sinteze vitamina i promicanja digestije i apsorpcije hranjivih sastojaka;

c) imunomodulirajući se učinci ogledaju u suprimiranju upalnih reakcija te promicanju integriteta crijevne barijere i uspostavljanju oralne tolerancije;

d) anti-infektivna uloga ostvaruje se natjecanjem za hranu i stanične receptore, stvaranjem bakteriostatskih tvari i promicanjem urođene imunosti preko Toll-like-receptora.

Slijedom navedenoga, crijevna se flora smatra važnim čimbenikom u promicanju zdravlja svakog pojedinca i populacije kao cjeline.

Prof.dr.sc. Sanja Kolaček, dr.med., pedijatar - gastroenterolog
Klinika za dječje bolesti Zagreb