Prevalencija GERB-a iznosi približno 13 % u općoj populaciji, dok u nekim područjima može doseći više od 25 %. Patofiziologija GERB-a je složena i multifaktorska, uključujući neravnotežu između spojeva želučanog refluksata i zaštitnih mehanizama epitela jednjaka. Uobičajeni simptomi GERB-a uključuju žgaravicu, regurgitaciju i bol u prsima.

Standardno liječenje uključuje farmakološke intervencije kao što su inhibitori protonske pumpe (PPI), antagonisti histamin-2 receptora i antacidi, koji dovode do neutralizacije i sprječavanja proizvodnje želučane kiseline. Međutim, njihova učinkovitost može biti ograničena kod neerozivne refluksne bolesti, dok je njihova upotreba često povezana s nuspojavama. Zbog sve većih ograničenja konvencionalne terapije, postoji rastući interes za alternativnim metodama liječenja GERB-a.

Prehrambene intervencije koje se temelje na izbjegavanju namirnica koje pogoršavaju simptome GERB-a jedna su od preporučenih metoda liječenja prema međunarodnim smjernicama. U posljednje vrijeme, istraživanja su se usmjerila na ulogu crijevne mikrobiote u razvoju funkcionalnih gastrointestinalnih poremećaja, s posebnim naglaskom na GERB. Dokazi sugeriraju da sastav mikrobiote jednjaka može utjecati na patogenezu GERB-a. Studije pokazuju da probiotici, posebno vrste iz roda Lactobacillus, mogu poboljšati probavne procese i ublažiti simptome GERB-a. Cilj nedavno provedene studije bio procijeniti učinkovitost dodatka prehrani koji sadrži probiotički soj Lactobacillus acidophilus LA14 i bioaktivne peptide, dobivene fermentacijom proteina soje sa sojem Lactobacillus bulgaricus, u poboljšanju simptoma i kvalitete života osoba s blagim do umjerenim GERB-om.

Studija je uključila 56 osoba, dobi 18 do 50 godina s blagom do umjerenom žgaravicom. Sudionici su nasumično raspoređeni u intervencijsku skupinu koja je primala ispitivani dodatak prehrani (mikroinkapsulirani Lactobacillus acidophilus, proteini soje fermentirani pomoću Lactobacillus bulgaricus, vitamin C, niacin, kalcijev pantotenat, vitamin B1, vitamin B2, vitamin B6 i folna kiselina) ili kontrolnu skupinu koja je primala placebo, tijekom četiri tjedna. Sudionici su bilježili dnevnu učestalost i intenzitet simptoma žgaravice, kao i sve lijekove koje su uzimali bez recepta. Svaka dva tjedna ispunjavali su GERB-QoL upitnike za procjenu kvalitete života.

Rezultati studije su pokazali značajno smanjenje intenziteta i učestalosti simptoma GERB-a u intervencijskoj skupini, u usporedbi s placebom  (p < 0,001). Nadalje, skupina koje je primala dodatak izvijestila je o smanjenju unosa lijekova za ublažavanje simptoma GERB-a, dok isto nije uočeno u placebo skupini.

Rezultati iz GERB-QoL upitnika pokazali su da je u intervencijskoj skupini došlo do sveukupnog poboljšanja kvalitete života.

Zaključno, primjena probiotika i fermentiranih sojinih proteina može poboljšati raznolikost sastava mikrobiote jednjaka, želuca i crijeva te pomoći u liječenju GERB-a. Potrebna su daljnja klinička istraživanja kako bi se procijenila učinkovitost i mehanizmi djelovanja specifičnih probiotika i fermentiranih sojinih proteina u liječenju GERB-a, posebice kod većeg broja ispitanika.