Danas se sve više govori o važnosti pojedinih probiotičkih sojeva, ističući da nisu svi sojevi jednako učinkoviti u svim kliničkim indikacijama. Tome u prilog govore in vitro, ali i in vivo istraživanja na životinjama, koja su pokazala da svaki od probiotičkih sojeva djeluje na naš imunološki sustav preko specifičnih receptora te da ne polučuju svi jednak imunološki odgovor.

Prije utvrđivanja same kliničke učinkovitosti pojedinog probiotika, vrlo je važno utvrditi da se radi o sigurnom soju koji je klinički ispitan i validiran na široj populaciji. Do danas je proveden velik broj randomiziranih kliničkih studija koje su procijenile učinkovitost, ali i sigurnost primjene različitih probiotiskih sojeva i njihovih kombinacija. Objavljeno je ukupno 896 kliničkih istraživanja na navedenu temu, a čak 18% njih kao jedini probiotik rabilo je Lactobacillus rhamnosus GG (LGG). LGG je izoliran 1983. godine iz crijeva zdrave osobe, a otkrili su ga Sherwood Gorbach i Barry Goldin prema kojima je i soj dobio ime - LGG. Utvrđeno je da je LGG rezistentan na kiselinu i žuč, da dobro prianja na crijevni epitel i proizvodi mliječnu kiselinu te da može potaknuti imunološki odgovor, što je dalo podlogu za njegovu daljnju primjenu i klinička istraživanja.

Zbog velikog broja probiotičkih bakterija na tržištu kao i velikog broja kliničkih istraživanja kojima se procjenjuje njihova učinkovitost, objavljene su „Preporuke o primjeni probiotika" čiji je cilj bio istaknuti one indikacije, ali i one probiotičke sojeve, za koje postoji dovoljan broj dobro provedenih istraživanja i metaanaliza. U tim Preporukama šest je kliničkih indikacija ocijenjeno razinom učinkovitosti "A", a to su: liječenje infektivnog proljeva kod djece, prevencija antibiotikom uzrokovanog proljeva, prevencija nastanka i održanje remisije pouchitisa, održanje remisije ulceroznog kolitisa, prevencija atopijskog dermatitisa, poticanje imunološkog odgovora.

Od pojedinačnih probiotičkih sojeva LGG se pokazao učinkovitim u najvećem broju indikacija, ukupno četiri (liječenje infektivnog proljeva kod djece, prevencija antibiotikom uzrokovanog proljeva, prevencija atopijskog dermatitisa, poticanje imunološkog odgovora). Osim navedenog, LGG se pokazao učinkovitim u prevenciji nozokomijalnih proljeva te u prevenciji infekcija gornjih dišnih putova kod djece koja su u kolektivu.

Zaključno, prilikom preporuke specifičnog probiotika vrlo je važno preporučiti probiotik čija je učinkovitost, ali i sigurnost dokazana za specifičnu indikaciju. LGG nije jednako učinkovit u svim medicinskim indikacijama, međutim radi se o soju čija je sigurnost dokazana brojnim studijama i koji je učinkovit u prevenciji i liječenju različitih infekcija.

Dr.sc. Iva Hojsak, dr.med. pedijatar - gastroenterolog
Klinika za dječje bolesti Zagreb