30-50% proljeva uzrokovano je virusima - na prvom mjestu rotavirusom, dok su kampilobakter i salmonela najčešći bakterijski uzročnici u razvijenim zemljama. Terapijski je pristup jasno definiran smjernicama vodećih svjetskih pedijatrijskih i infektoloških udruženja, od kojih je posljednji tiskan godine 2008. Liječenje se temelji na brzoj rehidraciji oralnom rehidracijskom otopinom, započinjanju prehrane odmah po završetku nadoknade izgubljene vode i elektrolita te u izbjegavanju strogih eliminacijskih dijeta i nepotrebnog
medikamentnog liječenja.

Peroralna nadoknada tekućine temelj je liječenja i preporuča se provoditi tzv. hipotonom otopinom čija je koncentracija natrija smanjena u odnosu na otopinu Svjetske zdravstvene organizacije. Glede posebnih sastojaka koji se dodaju u osnovnu elektrolitsku otopinu, nekoliko je studija potvrdilo učinkovitost cinka, poglavito kod pothranjene djece.

U odnosu na primjenu probiotika, višestruke randomizirane studije objedinjene u nekoliko meta-analiza uniformno ukazuju na pozitivan učinak, poglavito u liječenju akutnih vodenih proljeva virusne etiologije, pod uvjetom da se primijene odmah u početku liječenja u dovoljnoj dozi, i to onaj probiotik čija je učinkovitost potvrđena znanstvenim dokazima, primjerice na način kako je to učinjeno za LGG, čiji se primjer navodi i u citiranim smjernicama (1).

Prof.dr.sc. Sanja Kolaček, dr.med., pedijatar - gastroenterolog
Klinika za dječje bolesti Zagreb

Guarino A, et AL. ESPGHAN/ESPID Evidence-based Guidelines for the Management of Acute Gastroenteritis
in Children in Europe. JPGN 2008;46: S81-S118