Naime, djeca koja nikad nisu dojena imaju povećani rizik od razvoja simptoma povezanih sa suženjem bronha odnosno kratkoću daha, suhi kašalj i otežano disanje tijekom prve 4 godine života, u usporedbi s djecom koja su dojena dulje od 6 mjeseci nakon rođenja.

Dok su prošle studije pokazale sličnu povezanost između dojenja i astme, ovo istraživanje je prvo koje je potvrdilo povezanost između duljine dojenja te učestalosti i težine simptoma astme. Također, dokazano je da će se prvi simptomi javiti ranije u djetinjstvu ukoliko je dijete kraće dojeno ili uopće nije dojeno.

Istraživanjem je dokazana povezanost duljine dojenja i astme, neovisno o postojanju infektivnih ili atopijskih stanja, te je još jednom potvrđena važnost javnozdravstvene politike koja promovira dojenje, u trajanju od najmanje 6 mjeseci, u razvijenim industrijaliziranim zemljama.