Istraživanje je bilo provedeno na miševima koji su s obzirom na ishranu bili podijeljeni u dvije skupine – jedna je dobivala uobičajenu hranu, dok je drugoj davana hrana koja je preslikavala tipičnu prehranu Amerikanaca. Podgrupe obje skupine dobivale su i orahe, a podgrupa kod koje je primijećena najmanja učestalost karcinoma bila je ona u kojoj su je unos oraha doprinosio ukupnom unosu energije udjelom od 10,5 %. Navedeni unos kod ljudi bi bio ekvivalentan svakodnevnoj konzumaciji oko 30 g oraha. 

Povoljan učinak oraha bio je najizraženiji kod mužjaka, kojima su orasi uz neuravnoteženu prehranu, doprinijeli čak 2,3 puta nižoj učestalosti razvoja karcinoma debelog crijeva. 

Dodatna ispitivanja pokazala su da orasi, osim što sadrže brojne korisne hranjive tvari, vjerojatno povoljno djeluju i preko utjecaja na crijevnu mikrobiotu tako što utječu na povoljne promjene u njenom sastavu. Spomenuta pojava posebno je primijećena kod mužjaka, koji su općenito pokazali manju raznolikost mikrobiote nego ženke. Tako je dodatak oraha prehrani utjecao je na povećanje raznolikosti mikrobiote mužjaka na način da ju je činio sličnom onoj koja je primijećena kod ženki. 

Navedeni rezultati poprilično su obećavajući, no prije nego se orasi službeno počnu preporučivati kao hrana za prevenciju karcinoma, utjecaj njihovog unosa treba ispitati i na ljudima.