Kao glavni problem IPA navodi još uvijek prisutnu nedefiniranost probiotika u određenim državama kao i izostanak propisa i smjernica za korištenje probiotika. Primjerice, odgovarajuća uporaba probiotika nije u potpunosti jasna, posebice kad ju je potrebno razlikovati od živih mikrobnih kultura koje se koriste kao starter kulture u proizvodnji različitih mliječnih proizvoda. 

Stoga je IPA, izdavši nove smjernice, nastojala ne samo definirati pojam probiotika, već prikazati karakteristike i svojstva koja posjeduju organizmi iz skupine probiotika. Prema smjernicama, taksonomija bi morala biti određena na razini roda i vrste, dok bi se probiotici identificirali na razini soja. 

Budući da IPA ne pripada vladinim agencijama ona nema direktan utjecaj na kreiranje zakona koji određuju obaveze proizvođača u postupku deklariranja proizvoda. Međutim, zbog globalne prepoznatljivosti IPA vjeruje da će objavljivanjem vlastitih smjernica zasigurno doprijeti do svijesti kako proizvođača, tako i vladinih organizacija. 

Izvor: International Probiotics Association