Sastav crijevnih bakterija varira s načinom poroda, dobi, tjelesnom masom, načinom prehrane, upotrebom antibiotika, operativnim zahvatima (npr. zahvati za liječenje debljine) i slično.

Znanstvenici smatraju da bi terapijskim modifikacijama crijevnih mikroba mogli u budućnosti liječiti poremećaje povezane s uhranjenošću, uključujući debljinu, ali i stanja koja su posljedica pothranjenosti.

Bakterije počinju naseljavati crijevo od trenutka rođenja, a način samog poroda (prirodnim putem ili carskim rezom) utječe i na sastav crijevnih bakterija novorođenčeta. Nakon rođenja, prehrana postaje ključna determinanta sastava mikroba u našem crijevu.

U ovom istraživanju, detaljno je opisana ekstrakcija energije iz hrane od strane bakterija. Naime, tijekom probave fermentacija u crijevu cijepa kompleksne spojeve, stvarajući kratkolančane masne kiseline i vodik. Vodik se zatim ili izluči disanjem ili ga koriste mikrobi u crijevu. Otkrilo se da se crijevne bakterije koje upotrebljavaju vodik nalaze u izobilju u crijevu pretilih osoba. Također, veće su količine propionata (jedne vrste kratkolančanih masnih kiselina) otkrivene u stolici pretilih osoba.

Sve navedeno navodi na zaključak da određene vrste crijevnih bakterija oslobađaju veću količinu energije iz određene hrane i time pridonose debljanju.

Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se u potpunosti razjasnile gore navedene tvrdnje i spoznaje.