U ljudskom crijevu nalazi se više od 100 trilijuna mikroorganizama koji pripadaju tisućama vrsta. Kod odraslih osoba, Bacteroidetes i Firmicutes najučestaliji su rodovi.

Studije provedene na životinjama i opservacijske studije kod pretilih ispitanika pokazuju da je pretilost povezana s promjenama u sastavu i metaboličkoj funkciji crijevne mikrobiote. Rane spoznaje povezivale su debljinu sa smanjenim udjelima Bacteroidetesa prema Firmicutesu. Također, objavljeni su radovi koji pokazuju da određeni prebiotici i probiotici mogu modulirati metaboličke putove domaćina kod manifestirane debljine i poremećaja povezanih s pretilosti.

Backhead i suradnici prvi su uputili na ulogu crijevne mikrobiote u regulaciju energetske ravnoteže domaćina. Uočili su da laboratorijski miševi sterilnog crijeva (uzgojeni bez prisustva mikroorganizama) imaju 40% manje ukupne masti u tijelu u usporedbi s miševima koji su imali normalnu crijevnu mikrofloru, iako su potonji unosili 30% manje kalorija nego miševi sa sterilnim crijevom. Inokulacija miševa sa sterilnim crijevom crijevnom mikrobiotom izoliranom iz debelog crijeva "normalnih" miševa vodila je 60%- tnom povećanju udjela tjelesne masti i pojavi inzulinske rezistencije nakon 2 tjedna, bez obzira na značajno manji unos hrane.

Studije na "sterilnim" i "normalnim" miševima pokazale su da mikrobiota potiče apsorpciju monosaharida iz lumena crijeva, što rezultira stimulacijom stvaranja masti u jetri. Rezultati studija provedenih kod ljudi u pravilu su u suglasju s rezultatima dobivenim na životinjskim modelima. Primjerice, 12 pretilih ispitanika u jednoj studiji imalo je niži udio Bacteroidetesa i viši Firmicutesa u distalnom dijelu crijeva u usporedbi s kontrolnom skupinom koja je imala poželjnu tjelesnu masu. Nakon randomizacije, na dijetu s niskim udjelom ugljikohidrata ili s niskim udjelom masti tijekom 52 tjedna, udio Bacteroidetesa se s vremenom povećavao.

Određeni probiotici, prebiotici i njihovi metaboliti pokazali su blagotvorne učinke u metabolizmu lipida i glukoze, produkciji peptida sitosti te razini upale koja je povezana s pretilosti i metaboličkim poremećajima. Stoga je izvjesno da crijevna mikrobiota može biti potencijalna meta za prehrambene i farmakološke manipulacije u terapiji pretilosti, ali je potrebno još dokaza o konkretnom djelovanju.

Prof.dr.sc. Željko Krznarić, dr.med., specijalist gastroenterolog i hepatolog

Medicinski fakultet sveučilišta u Zagrebu i KBC Zagreb Centar za kliničku prehranu