Mikroflora kože još je uvijek relativno neistraženo područje u pogledu njezina optimalnog sastava, a u kozmetičke svrhe su se često koristili sastojci koji imaju antimikrobno djelovanje, poput alkohola, triklosana, eteričnog ulja čajevca ili ružmarina i dr.

Unatoč dugoj povijesti u kontekstu medicine (od tradicionalne primjene do danas), prebiotici i probiotici sve su popularniji u kozmetičkoj znanosti! Sve češća klinička i eksperimentalna istraživanja idu u prilog činjenici da probiotici imaju terapeutski potencijal ne samo u okviru gastrointestinalnog trakta, nego i kada je riječ o zdravlju i izgledu kože. Određeni probiotici mogu modulirati mikrofloru kože, utjecati na lipidnu barijeru kao i imunološki sustav kože, čime se ostvaruje značajan učinak na njenu homeostazu.

Istraživanja probiotika i prebiotika posljednjih se nekoliko godina usmjeravaju i prema njihovu potencijalnom učinku na kožu i oralno zdravlje. Premda se već nekoliko godina probiotici preporučuju kod različitih dermatoloških indikacija, posebice kod atopijskog dermatitisa, probiotici i prebiotici postaju sve popularniji u kontekstu kozmetičke znanosti.

Koncept primjene prebiotika i probiotika u suvremenoj kozmetologiji je iskorištavanje njihovog potencijala kako bi se potaknuo razvoj "dobrih bakterija" na koži, naspram patogena. Uz pretpostavku da oni mogu pripomoći neke funkcionalne procese, vrlo je važno osigurati prisutnost takvih sastojaka na mjestu gdje oni mogu iskazivati svoje djelovanje. Npr. kod infekcija kože poput akni, važno je osigurati da bilo koji ugljikohidrat s prebiotskom i probiotskom funkcijom može biti prisutan na pravom, ciljanom mjestu u koži, i to u pravom obliku, na što iznimno utječe formulacija. Najveći je izazov osigurati njihovu stabilnost u prilično specifičnom formulacijskom okruženju, pa su se stoga pojavile metode mikrokapsulacije, krioprezervacije i dr.

Iz dana u dan sve je veći broj istraživanja učinaka probiotskih sastojaka na zdravlje i izgled kože. Nedavno je ispitan učinak kefira kod opeklina, s obzirom na njegova potencijalna antibakterijska i protuupalna svojstva. Dokazano je da bi gel s kefirom mogao biti vrlo djelotvoran terapijski pristup za poboljšavanje ishoda kod pacijenata s težim oblicima opeklina, čak u usporedbi s konvencionalnim tretmanima kao što je srebro-sulfadiazin! Neka istraživanja su pokazala da određene prebiotske molekule kao što su niskomolekularni glukomanani (vodotopljivi polisaharidi) imaju pozitivni učinak na mikrofloru kože, pa su time poželjni kao kozmetički sastojci, posebice u formulacijama kod akni. Njihovom primjenom smanjili su se broj i veličina inficiranih područja na koži (komedoni, papule, pustule, noduli). Osim poboljšanja cjelokupnog izgleda kože, potvrđeno je i da pridonose smanjenju nekih upalnih dermatoloških procesa (akne) i cijeljenju kože.

Prebiotici i probiotici su sve prisutniji u kozmetičkoj znanosti u najrazličitijim oblicima i kombinacijama uz praktične primjere kozmetičke industrije (njega kože, intimna njega, oralna njega).

Anita Galić, univ.mag., mr.pharm., konzultant za kozmetologiju