Promjena ravnoteže crijevne mikrobiote primjenom probiotika i prebiotika moguća je i pokazuje povoljne učinke kroz brojne dobro dizajnirane znanstvene studije koje su prikazane i na stručno-znanstvenom skupu InPharma probiotici koji je 14. rujna 2112. godine održan u Zagrebu.

Temi probiotika pristupamo s različitih aspekata - od temeljnih činjenica, preko novih spoznaja i aktualnih tema, primjene u dojenaštvu, adolescenciji, odrasloj dobi, a prikazane su i mogućnosti preventivne i terapijske primjene. Značajan aspekt tematike probiotika i prebiotika čini i legislativa, odnosno zdravstvene tvrdnje, te je i tom segmentu posvećena dužna pažnja. Multidisciplinarni tim predavača govorio je o temi probiotika na svjež i suvremen način.

Mikrobiota te razvoj i funkcija imunološkog sustava

Upala je "majka" brojnih bolesti, uključujući i komplikacije koje nastaju zbog operativnih zahvata; infekcija i priraslica. Neravnoteža sastava crijevnih bakterija ili mikrobiote, poznatija kao disbioza s posljedičnom sustavnom migracijom bakterija ili endotoksina, jedan je od ključnih čimbenika u pozadini kronične upale i kirurških komplikacija.

Sastav crijevnih bakterija kod osoba koje žive u visokorazvijenim zemljama tzv. zapadnog civilizacijskog kruga značajno je promijenjen, a količina bakterija oskudnija u usporedbi s osobama koje žive u ruralnim krajevima i vode život nalik ljudima kamenog doba ili slobodnim primatima poput čimpanza. Kao posljedica disbioze, većina tjelesnih barijera postaje propusna za žive mikrobe i/ili mikrobne produkte. Prolaz štetnih bakterija ili toksina kroz propusnu sluznicu crijeva, dišne organe, kožu, usnu šupljinu, vaginu, placentu, kao i propusnu barijeru krv-mozak, pogoduje pojavi različitih bolesti i komplikacijama pri agresivnim terapijskim opcijama.

Većina medicinskih intervencija koje imaju za cilj prevenciju spomenutih stanja, uključujući terapiju antibioticima, pripremu crijeva, enteralnu prehranu, mehaničku ventilaciju, primjenu katetera i drenaže, uglavnom se pokazala neuspješnom i vodi sasvim neželjenim učincima. U izlaganju je bilo riječi o alternativnim terapijskim opcijama.

Prof.dr.sc. Stig Bengmark, počasni profesor
UCL, London University