Iako su neka prijašnja istraživanja navodila na zaključak da žene s astmom svoju djecu dojenjem dovode u opasnost da i sama razviju astmu, novija istraživanja objavljena u Journal of Pediatrics i American Journal of Respiratory and Critical Care Medicine pokazuju da duljina dojenja ima zaštitnu ulogu kod djece čije majke imaju astmu.

U prvom istraživanju, koje je uključilo je 1500 djece i njihove obitelji u Velikoj Britaniji, uz dojenje su praćeni parametri rizika za razvoj astme. U dobi od 8 do 14 godina djeca su prošla niz alergijskih i testova funkcije pluća.
Dr. Claudia Kuehni sa Sveučilišta u Bernu i njezine kolege otkrili su da su rezultati forsiranog ekspiracijskog protoka bolji što su djeca duže dojena.
Djeca dojena četiri mjeseca ili duže,su imala bolje rezultate kod testova forsiranog vitalnog kapaciteta i forsiranog ekspiracijskog volumena u jednoj sekundi.
Tim Dr. Kuehni smatra da se dojenjem mogu zaštititi djeca od problema s disanjem.

U drugom istraživanju, provedenom na Novom Zelandu, skupina znanstvenika je pratila djecu od rođenja, a umjesto mjerenja funkcije pluća ispitivali su roditelje šestogodišnjaka je li njihovoj djeci ikad postavljena dijagnoza astme i jesu li koristili inhalator u posljednjih godinu dana.
Prikupljeni su podaci za više od 1000 djece od kojih je 200 imalo astmu tijekom posljednjeg posjeta liječniku. Istraživači su utvrdili da je svaki mjesec dojenja povezan s 9% smanjenjem rizika od astme.

Iako neki liječnici smatraju da dokazi dvaju istraživanja nisu dovoljno jaki da bi se majkama moglo decidirano reći dojiti ili ne, slažu se da je dojenje itekako važno zbog svih prednosti koje općenito ima za rast i razvoj u novorođenčadi.