Smjernice su utemeljene na meta-analizi postojeće literature. 

• Specijalizirane dijete mogu umanjiti simptome sindroma iritabilnog crijeva (IBS, irritable bowel syndrome), no razina dokaza je niska. Pokazalo se da primjerice prehrana bez glutena i prehrana siromašna fermentabilnim oligosaharidima, disaharidima, monosaharidima i poliolima može biti korisna u kontroli bolesti. 

• Postoje umjereno jaki dokazi da prehrana bogata vlaknima i indijski trputac (psyllium) smanjuju simptome iritabilnog crijeva. 

• Nedovoljno je dokaza za preporuku prebiotika, probiotika i antibiotika u liječenju IBS-a, iako probiotici mogu smanjiti simptome nadutosti i flatulecije. 

• Novost u liječenju ovih bolesti jesu lijekovi nove generacije, linaklotid i lubiproston, koji djeluju samo u probavnom traktu te se ne apsorbiraju u krvotok. Smjernice preporučuju navedene lijekove za liječenje oba stanja. 

• Ulje mente pokazalo se boljim u smanjivanju simptoma IBS-a od placeba. 

• Triciklički antidepresivi i selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina olakšavaju simptome IBS-a i smanjuju bol, no nuspojave ograničavaju njihovu uporabu koja se kod ovog stanja ne preporučuje svima. 

Sindrom iritabilnog crijeva i kronična idiopatska konstipacija (tzv. funkcionalna konstipacija) dva su najčešća funkcionalna gastrointestinalna poremećaja s učestalošću od 11% u svijetu. Nisu povezana s nekom radiološkom, endoskopskom abnormalnošću ili specifičnim biomarkerom te se dijagnoza temelji na kliničkoj slici. Najčešće smetnje su bolovi u trbuhu i poremećaj u ritmu stolice.