Probiotici su tema brojnih istraživanja.

Meta-analizama koje su se bavile istraživanjem učinka probiotika na prevenciju proljeva izazvanog antibioticima te onog povezanog s Clostridium difficile, zamijećeno je značajno smanjenje (za čak 60%) incidencije proljeva, što ukazuje na činjenicu da bi svaka predisponirana osoba, poput onih koje uzimaju antibiotike, starijih osoba, nedavno hospitaliziranih osoba, s niskim vrijednostima albumina i imunosuprimiranih osoba, trebale preventivno uzimati probiotike.

Provedena su i istraživanja o učinkovitosti probiotika na sindrom iritabilnog crijeva, u smislu smanjenja abdominalne boli i nadutosti, no rezultati nisu bili u potpunosti jasni.

Neravnoteža crijevnih bakterija mogla bi biti jedno od objašnjenja povećane incidencije širokog spektra upalnih poremećaja, uključujući ulcerozni kolitis, čime se nameće zaključak da bi utjecanjem na ravnotežu između loših i korisnih bakterija u crijevu možda mogli potaknuti imunološki odgovor koji bi smanjio upalu.

Nadalje, istraživanjem utjecaja probiotika na simptome psorijaze, ulceroznog kolitisa i sindroma krioničnog umora, dobiveni su sljedeći rezultate: kod osoba koje su dobivale probiotike, značajno su se povećale plazmatske vrijednosti protuupalnog citokina IL-10 kod bolesnika sa psorijazom i zdravih dobrovoljaca, dok su se kod svih bolesnika značajno snizile vrijednosti proupalnih citokina TNF alfa, IL-6, kao i C-reaktivnog proteina.

Sve spomenuto potvrđuje korisne učinke probiotika i daje inspiraciju na istraživanja njihove primjene u novim indikacijama.

Izvor: American College of Gastroenterology's (ACG)