Autori su uključili u ispitivanje 57 pacijenata s predijabetesom iz bolnice Taipei Tzu Chi i usporedili ih s podacima iz biobanke 60 zdravih odraslih osoba kao kontrolne populacije (sve dobi od 18 do 65 godina).

Svi sudionici s predijabetesom morali su voditi trodnevnu evidenciju o hrani i uzeti uzorke izmeta trećeg dana. Sveukupno je prikupljeno 117 uzoraka izmeta.

U bolesnika s predijabetesom (razine glukoze u krvi natašte od 100-126 mg/dL i razine A1c od 5,7%-6,5%), istraživači su usporedili razlike u crijevnom mikrobiomu prema niskom i visokom unosu u pet skupina hranjivih tvari — ugljikohidrata, proteina, masti, vlakana, i kalorija.

Bakterijska bioraznolikost bila je manja u bolesnika s predijabetesom nego u zdravih osoba (Kruskal-Wallisov test; P < 0,05).

Podaci o uzorcima izmeta iz biobanke zdravih pojedinaca u odnosu na pacijente s predijabetesom pokazali su veću relativnu zastupljenost bakterija koje podržavaju integritet crijevne sluznice, kao što su Anaerostipes i Faecalibacterium. Zdravi uzorci također su pokazali veću relativnu brojnost Blautia, Bifidobacterium, Clostridium, Mediterraneibacter i Butyricicoccus.

Bacteroides, Phascolarctobacterium, Parabacteroides i Paraprevotella bili su obilniji u uzorcima fekalija dobivenih od pacijenata s predijabetesom.

Fekalni uzorci dobiveni od pacijenata s predijabetesom koji su slijedili dijetu s niskim udjelom ugljikohidrata u odnosu na dijetu s visokim udjelom ugljikohidrata pokazali su veću raznolikost crijevnih mikrobioma (Kruskal-Wallisov test; P < 0,05) i relativno obilje Coprococcus-a, koji zajedno s dijetalnim vlaknima održava cjelovitost crijevne barijere .

Uravnotežen unos odgovarajućih hranjivih tvari i prehrana bogata vlaknima mogu pomoći u održavanju normalnog fiziološkog metabolizma i raznolikosti crijevnih bakterija, zaključili su autori.