Istraživači su odabrali kavu kao model za istraživanje međudjelovanja između određene hrane i zajednice crijevnih mikroba.

Proveli su multikohortnu, multiomičku analizu stanovništva SAD-a i UK-a s detaljnim podacima o prehrani od 22.867 sudionika, koje su zatim integrirali s javnim podacima iz 211 kohorti koje su uključivale 54.198 sudionika.

Proveli su razne in vitro pokuse kako bi proširili i potvrdili svoja otkrića, uključujući dodavanje kave u medije koji sadrže vrstu L. asaccharolyticus koja je izolirana iz ljudskog izmeta.

L. asaccharolyticus vrlo je rasprostranjen, s otprilike četverostruko većom prosječnom zastupljenošću u konzumentima kave, a njegov rast in vitro stimulira se dodatkom kave.

Veza između konzumacije kave i mikrobioma bila je vrlo ponovljiva u različitim populacijama (površina ispod krivulje, 0,89), uglavnom potaknuta prisutnošću i obiljem L. asaccharolyticus.

Slične povezanosti pronađene su u analizama podataka iz 25 zemalja. Prevalencija bakterije bila je visoka u europskim zemljama s visokom potrošnjom kave po glavi stanovnika, poput Luksemburga, Danske i Švedske, a vrlo niska u zemljama s niskom potrošnjom kave po glavi stanovnika, poput Kine, Argentine i Indije.

Metabolomika plazme na 438 uzoraka identificirala je nekoliko metabolita obogaćenih među konzumentima kave, s kininskom kiselinom i njezinim potencijalnim derivatima povezanim s kavom i L. asaccharolyticusom.

"Naša studija pruža uvid u to kako crijevni mikrobiom potencijalno posreduje u kemiji - a time i zdravstvenim prednostima - kave", napisali su autori studije. "Mikrobni mehanizmi na kojima se temelji metabolizam kave korak su prema mapiranju uloge određene hrane na crijevni mikrobiom, a slične obrasce interakcija mikroorganizma i hrane za druge elemente prehrane treba tražiti sustavnim epidemiološkim i metagenomskim istraživanjima."