Raznolikost mikroba mogla bi biti korisna za terapiju raka. Sastav mikrobioma značajno varira od domaćina do domaćina i može mutirati. Ova svojstva čine ga metom za preciznu mikrobiotiku koja uključuje korištenje crijevnog mikrobioma kao biomarkera za predviđanje različitih fizičkih reakcija i razvoj individualiziranih dijeta.

Tjelesni mikrobiom ispunjava funkciju barijere, posebno tamo gdje je tijelo izloženo vanjskom okruženju: na epidermisu i unutarnjim sluznicama, u gastrointestinalnom traktu te u plućima, prsima i urogenitalnom sustavu.

Studije udruga na ljudima i eksperimentalne manipulacije na mišjim modelima raka pokazale su da određeni mikroorganizmi mogu imati ili zaštitne ili štetne učinke na razvoj raka, na progresiju maligne bolesti i na odgovor na terapiju.

Poremećaji mikrobnog sustava u crijevima, koji se javljaju tijekom terapije antibioticima, mogu imati značajan učinak na odgovor pacijenta na imunoterapiju. Uzimanje antibiotika neposredno prije ili nakon početka terapije inhibitorima imunoloških kontrolnih točaka (ICI) značajno je utjecalo i na ukupno preživljenje (OS) i na preživljenje bez progresije bolesti (PFS).

Inhibitori protonske pumpe također utječu na mikrobiom crijeva i smanjuju odgovor na imunoterapiju; ovaj je učinak pokazao analizom podataka više od 2700 pacijenata oboljelih od raka koja je nedavno predstavljena na godišnjem sastanku Europskog društva za medicinsku onkologiju (ESMO) 2023.

U kojoj mjeri crijevni mikrobiom utječe na učinkovitost ICI-ja ili predviđa navedenu učinkovitost ispitano je u retrospektivnoj analizi objavljenoj u Scienceu 2018. Otpornost na ICI korelirala je s relativnom učestalošću bakterije Akkermansia muciniphila u crijevima pacijenata s rakom.

Ako je A. muciniphila prisutna, može li sastav mikrobioma djelovati kao prediktor za učinkovitu ICI terapiju?

Ovi rezultati su obećavajući, ali ne postoji jedinstveno rješenje za sve. Na temelju jedne bakterije ne mogu se izvući nikakvi zaključci o učinkovitosti terapije kod ljudi. Osim crijevnog mikrobioma, sastav crijevnih metabolita utječe na odgovor na imunoterapije, kao što je pokazano u studiji s ICI-jem.

Terapijske intervencije

Jedna od mogućih terapeutskih intervencija za obnovu crijevnog mikrobioma je transplantacija fekalne mikrobiote (FMT). U studiji faze 1, FMT je bio učinkovit u liječenju 20 pacijenata s melanomom s ICI u uznapredovalom i prethodnom stadiju. Sedam dana nakon što su pacijenti primili FMT, započeo je prvi ciklus s anti-PD-1 imunoterapijom, s ukupnom primjenom od tri do četiri ciklusa. Nakon 12 tjedana, većina pacijenata bila je u potpunoj ili djelomičnoj remisiji.

Međutim, FMT također nosi određene rizike. Dogodila su se dva slučaja sepse multirezistentnom Escherichiom coli, kao i druge ozbiljne infekcije. Od tada postoji uvjet FDA za produženi pregled stolice donora. Ipak, ova intervencija obećava.

Prehrambene intervencije

S proizvodima u slobodnoj prodaji treba postojati oprez. Ovi proizvodi obično sadrže samo nekoliko vrsta, kao što su Lactobacillus spp i Bifidobacterium spp.

Nasuprot tome, prebiotici (to jest, prehrana bogata vlaknima s neprobavljivim ugljikohidratima) su obećavajući. Tijekom probave, prebiotici se bakterijskim enzimima cijepaju na kratkolančane masne kiseline i potiču rast određene mikrobiote.

Na taj je način samo 20 g hrane izuzetno bogate vlaknima imalo je značajan učinak na PFS kod 128 pacijenata s melanomom koji su bili podvrgnuti anti-PD-1 imunoterapiji. Uz 20 g hrane bogate vlaknima dnevno, PFS je bio stabilan tijekom 60 mjeseci. Najznačajnija korist uočena je kod pacijenata s dovoljnim unosom vlakana koji nisu uzimali probiotike.