Povišene razine glukoze u krvi uključuju poremećaj glukoze natašte (razine glukoze u krvi natašte između 5,6 i 6,9 mmol/L) i poremećaj tolerancije glukoze (razine glukoze u krvi nakon oralnog testa tolerancije glukoze između 7,8 i 11,0 mmol/L). Procjenjuje se da 5,8 % odraslih osoba u dobi do 20 do 79 godina ima povišene vrijednosti glukoze u krvi natašte, dok 9,1 % ima poremećaj tolerancije glukoze. Dijagnoza preddijabetesa je često izazovna zbog asimptomatske prirode bolesti, što rezultira izostankom dijagnoze i odgođenom intervencijom. Iako konvencionalna farmakoterapija, poput metformina i inzulina, predstavlja temelj liječenja šećerne bolesti, postoje zabrinutosti u pogledu njezine dugoročne učinkovitosti i potencijalnih štetnih učinaka.

Brojne studije ukazuju na ulogu disboze crijevne mikrobiote u nastanku metaboličkih poremećaja, poput pretilosti i šećerne bolesti. Disbioza, odnosno neravnoteža crijevnih mikroorganizama potiče upalu, oštećuje crijevnu barijeru, mijenja metabolizam žučne kiseline i smanjuje proizvodnju kratkolančanih masnih kiselina, čime pogoršava inzulinsku rezistenciju i intoleranciju glukoze. Spomenute promjene pridonose razvoju preddijabetesa i njegovom daljnjem napredovanju u ŠBT2. Prehrambene intervencije usmjerene na crijevnu mikrobiotu, poput dodataka prehrani s prebioticima i topivim vlaknima predstavljaju obećavajući nefarmakološki pristup u upravljanju preddijabetesom. Cilj nedavno provedene randomizirane, dvostruko slijepe, placebom kontrolirane studije bio je istražiti učinkovitost dodatka prehrani s prebioticima i prehrambenim vlaknima na zdravlje crijeva i metaboličke parametre, uključujući razine glikiranog hemoglobina (HbA1c) i glukoze u krvi natašte kod osoba s preddijabetesom.

Studija je uključila 53 sudionika, dobi 18 do 60 godina s dijagnosticiranim preddijabetesom. Sudionici su nasumično raspoređeni u intervencijsku skupinu (n=25) koja je primala dodatak prebiotika i prehrambenih vlakana ili kontrolnu skupinu (n=28) koja je primala placebo, tijekom 12 tjedana. Dodatak prehrani sadržavao je galaktooligosaharide i egzopolisaharide sintetizirane djelovanjem β-galaktozidaze iz Bifidobacterium brevete konjak glukomanan. Nakon 12-tjednog razdoblja intervencije uslijedilo je četverotjedno razdoblje praćenja. Sudionicima su procijenjeni sastav crijevne mikrobiote, razine HbA1c, glukoze u krvi natašte, antropometrijski parametri, sastav tijela, krvni tlak te razine lipida u plazmi.

U intervencijskoj skupini uočeno je povećanje raznolikosti crijevne mikrobiote, s porastom broja korisnih crijevnih bakterija koje proizvode butirat, kratkolančanu masnu kiselinu koja poboljšava osjetljivost na inzulin i ima protuupalno djelovanje. Također, zabilježeno je smanjenje razine HbA1c s 6,06 ± 0,36 % na 5,68 ± 0,63 % te glukoze u krvi natašte s 6,56 ± 0,77 mmol/L na 6,01 ± 0,76 mmol/L, dok u placebo skupini nisu uočene slične promjene.

Zaključno, dodatak prebiotika i prehrambenih vlakana poboljšava regulaciju glukoze u krvi kod osoba s preddijabetesom, uz povećanje broja korisnih crijevnih bakterija. Modifikacija crijevne mikrobiote putem prehrambenih intervencija predstavlja obećavajući terapijski pristup za prevenciju napredovanja preddijabetesa u ŠBT2.