Godine 2021., 50 je ispitanika uzelo je kapsulu dimenzije 26 x 13 mm uz standardizirani doručak koji se sastojao od raženog kruha s maslacem i džemom, kuhanog jajeta, porcije običnog jogurta s orašastim plodovima i borovnicama te čaše vode. Kapsula je tada započela svoje putovanje kroz želudac, tanko i debelo crijevo kako bi prikupila podatke o pH vrijednostima, temperaturi i tlaku. Kapsula je iz organizma izašla putem stolice u razdoblju od 12 do 72 sata, a znanstvenici su već tada primijetili da se crijevno okruženje i vrijeme prolaska razlikuju od osobe do osobe.

Zamijetili su kako je kapsula kod nekih ispitanika kroz tanko crijevo prošla u svega 2 sata, dok je kod nekih drugih to trajalo i do 10 sati. Obzirom da apsorbiramo većinu hranjivih tvari u tankom crijevu, razlike u vremenu prolaska kroz tanko crijevo vjerojatno utječu na količinu apsorbiranih hranjivih tvari i na to koliko ih dospijeva u debelo crijevo, gdje djeluju crijevne bakterije.  Dosad se aktivnost crijeva najčešće istraživala putem uzoraka stolice, koji su uspoređivani s hranom koju je osoba pojela.

Kapsula pruža precizniji uvid u to kako se okruženje mijenja kroz različite dijelove crijeva, omogućuje prikupljanje informacija koje mogu pomoći u objašnjenju individualnih razlika u probavi, apsorpciji hranjivih tvari i ritmu rada crijeva. Navedeno pruža daleko više znanja nego što se može dobiti putem analize prehrambenih uzoraka i uzoraka stolice. 

Na svom putu kroz probavni sustav kapsula i hrana najprije su došli u želudac. Tamo je kapsula zabilježila vrlo nisku pH vrijednost, budući da se u želucu izlučuje želučana (klorovodična) kiselina koja priprema hranu za proces probave. Zatim su hrana i kapsula prešli u tanko crijevo, gdje stanice crijeva otpuštaju alkalni bikarbonat koji neutralizira želučanu kiselinu i gdje se odvija apsorpcija velikog broja hranjivih tvari.

Neprobavljivi ostaci hrane i kapsula potom su došli u debelo crijevo, gdje hranu fermentiraju crijevne bakterije. Crijevne bakterije proizvode kratkolančane masne kiseline, koje uzrokuju pad pH vrijednosti u prvom dijelu debelog crijeva. Međutim, pH vrijednost postupno raste duž duljine debelog crijeva kako se masne kiseline postupno apsorbiraju kroz stijenku crijeva, a aktivnost crijevnih bakterija se mijenja. Kapsula je zabilježila sve promjene u pH vrijednostima, a na temelju tih promjena moguće je procijeniti koliko je dugo hrana bila u različitim dijelovima crijeva. 

Dobiveni rezultati mogli bi biti vrlo korisni za buduće prehrambene smjernice. Dosad je uvriježeno mišljenje bilo da svi probavljamo i aporbiramo hranu na isti način i u jednakoj mjeri, no dobiveni rezultati pokazuju kako nije tome uvijek tako; fiziologija i okruženje crijeva imaju važnu ulogu u individualnim razlikama ljudskog crijevnog mikrobioma i metabolizma.