Novi dokazi upućuju na to da oralna mikrobiota može doprinijeti razvoju gastrointestinalnih zloćudnih bolesti, što dovodi do nastojanja da se identificiraju biomarkeri za rano otkrivanje i napredak bolesti.

U ovoj presječnoj studiji koja se temelji na populaciji, istraživači su proučavali povezanost između mikrobioma sline, subgingivalne i bukalne sluznice i poremećajima gornjeg dijela probavnog sustava (UGI), posebice prekanceroznih lezija.

Sudionici su uključivali 388 odraslih osoba koje su podvrgnute gornjoj endoskopiji s biopsijama za histopatološku analizu.

Simptomi UGI procijenjeni su korištenjem validiranog alata, a sekvenciranje 16S ribosomske RNA korišteno je za karakterizaciju mikrobne raznolikosti i sastava 380 uzoraka sline, 200 subgingivalnih i 267 uzoraka bukalne sluznice.

Disbioza sline bila je povezana s nekoliko UGI poremećaja, uključujući samo simptome gastroezofagealnog refluksa, simptomatski ezofagitis, kombinirani ezofagitis i Barrettov jednjak, Helicobacter pylori–pozitivnu histologiju, kemijski reaktivni gastritis, atrofični H pylori gastritis i intestinalnu metaplaziju.

Nasuprot tome, disbioza u subgingivalnoj i bukalnoj sluznici bila je specifičnije povezana s Barrettov-im jednjakom i atrofičnim H pylori gastritisom.

Među nekoliko identificiranih rodova, Prevotella i Fusobacterium u slini bili su povezani s želučanom atrofijom i intestinalnom metaplazijom, au subgingivalnim uzorcima, postojala je značajna veza između Fretibacterium u BE i Fusobacterium u želučanoj atrofiji i intestinalnoj metaplaziji.

"Naša studija po prvi put sugerira da mikrobiota u subgingivalnoj i bukalnoj regiji može poslužiti kao specifičniji biomarker za otkrivanje prekanceroznih lezija u asimptomatskih pacijenata, osobito za Barrettov jednjak. Slina bi mogla biti prikladnija za praćenje bilo kojeg UGI poremećaja na razini populacije,“ napisali su autori.