Plak je bezbojan sloj koji se sastoji od minerala i ostataka hrane, čineći idealno stanište za nakupljanje bakterija. Probavljanjem ostataka hrane, bakterije luče toksine koji nadražuju zubno meso te uzrokuju gingivitis.

Simptomi koji ukazuju da su naše desni zahvaćene gingivitisom uključuju otečeno zubno meso, krvarenje zubnog mesa na dodir te pojavu krvi u sadržaju koji izbacujemo nakon pranja zubi. Iako se upala desni može lako izliječiti uvođenjem redovite oralne higijene, zanemarivanjem simptoma postoji veliki rizik razvoja ozbiljnijeg stanja, parodontitisa. Budući da gingivitis ostaje vrlo raširena bolest, postoji potreba za razvojem dodatnih pristupa i intervencija kao metoda prevencije razvoja spomenutog stanja.

Nedavne studije istraživale su potencijalni zaštitni učinak probiotika u svrhu sprječavanja razvoja gingivitisa. Međutim, dokazi i dalje ostaju nedostatni zbog korištenja različitih sojeva bakterija i manjkavosti provedenih studija. Budući da su prethodne studije proučavale kliničke, mikrobiološke i imunosne pokazatelje zasebno, bez njihovog kombiniranja, postojala je potreba za studijom koja bi ispitala učinak probiotika na sve navedene parametre. Stoga je cilj nedavno provedene randomizirane, dvostruko slijepe, placebom kontrolirane studije bio procijeniti učinkovitost probiotičkog dodatka prehrani na zaštitu oralne mikrobiote, procjenom kliničkih parametara (plak i krvarenje), mikrobiološkog sastava i aktivacije imunosnog odgovora (citokini i proteaze).

Ukupno je 80 sudionika, dobi 19 do 33 godine bilo uključeno u studiju. Svi su se sudionici suzdržavali od postupaka oralne higijene tijekom prvih 14 dana probnog razdoblja, nastavivši s redovitom oralnom higijenom tijekom sljedećih 14 dana. Sudionici su nasumično raspoređeni u skupinu koja je primala probiotik (L.rhamnosus PB01 DSM14870 i L.curvatus EB10 DSM32307 u kombinaciji s ksilitolom) ili placebo tijekom cijelog trajanja studije.

Istraživači su zabilježili rezultat supragingivalnog plaka i postotak krvarenja pri sondiranju na početku, 14. i 28. dana te su prikupili uzorke supragingivalnog plaka i sline. Supragingivalna mikrobiota karakterizirana je pomoću 16S sekvenciranja, dok su uzorci sline analizirani na razine proupalnih citokina i proteaza.

Uočeno je da je 28. dan u placebo skupini relativna brojnost rodova Lautropia, Prevotella, Fusobacterium i Selenomonas bila veća u usporedbi sa skupinom probiotika, u kojoj je primijećena veća relativna brojnost vrsta Rothia. Nadalje, Streptococcus sanguinis bio je povezan sa skupinom probiotika, dok je Campylobacter gracilis bio povezan sa placebo skupinom.

Znanstvenici zaključuju da su rezultati njihove studije u skladu s prethodnim istraživanjima koja upućuju da su rodovi Prevotella, Selenomonas i Fusobacterium povezani s upalom desni, dok je Rothia povezana s oralnim zdravljem. Ističu da probiotici podupiru otpornost oralne mikrobiote u razdoblju oporavka nakon upale zubnog mesa, zbog čega bi se trebali dodatno proučavati u svrhu očuvanja oralnog zdravlja.