Unatoč svojoj maloj veličini, crijevne bakterije imaju veliki utjecaj na učinkovitost određenih lijekova protiv raka. Istraživači su sada otkrili da omjer specifičnih mikrobnih zajednica u crijevima može pomoći u predviđanju tko će reagirati na lijekove sljedeće generacije za liječenje nekih vrsta raka.

Nalazi će također pomoći u identificiranju zdravih dobrovoljaca koji bi mogli donirati fekalne bakterije za prijenos u crijeva ljudi koji ne reagiraju na te lijekove, postupak poznat kao transplantacija fekalnog mikrobioma.

Najnovije istraživanje pomaže odgovoriti na to zašto je potraga za jednim crijevnim mikrobom koji bi mogao potaknuti odgovore na imunoterapiju raka tako izazovna. Umjesto fokusiranja na pojedinačne mikrobne vrste, rad pokazuje da cjelokupni sastav mikrobnih zajednica u crijevima utječe na odgovor osobe. Sve je u strukturi zajednice.

Autori studije su analizirali uzorke fecesa 245 osoba s rakom pluća i identificirali dvije skupine mikrobnih vrsta: prva skupina sadržavala je 37 mikroba, poput vrste Veillonella, koji su povezani s otpornošću na inhibitore imunoloških kontrolnih točaka; druga skupina uključivala je 45 bakterijskih vrsta povezanih s pozitivnim odgovorima. Osobe s rakom pluća s bakterijama povezanima s odgovorom živjele su dulje od onih s bakterijama povezanima s rezistencijom.

Zatim su istraživači razvili rezultat specifičan za osobu na temelju omjera između prve i druge skupine. Rezultat je također uključivao kvantifikaciju Akkermansia muciniphila, mikroba koji je privukao pozornost zahvaljujući svojoj potencijalnoj ulozi u utjecaju na imunološke reakcije.

Kada je testiran na stotinama ljudi s različitim vrstama raka, uključujući rak bubrega, rezultat je u većini slučajeva mogao predvidjeti tko će vjerojatno odgovoriti na liječenje inhibitorima imunoloških kontrolnih točaka. Rezultat će se uskoro pretvoriti u dijagnostički test.

Alat bi mogao pomoći u identificiranju ljudi s rakom kojima bi mogle trebati terapije usmjerene na mikrobiom kako bi se pojačao njihov odgovor na imunoterapiju, ali zahtijeva dodatnu provjeru prije nego što se može koristiti u klinici.

 "Ovo je dobar početak, a ako bolje razumijemo temeljne mehanizme - zašto su ti skupovi bakterija važni - mogli bismo dobiti bolje ciljane terapije“, naveli su istraživači.