Studija je također otkrila da je mikrobiom osoba oblikovan ne samo njihovim društvenim kontaktima, već i vezama društvenih kontakata. Rad je jedna od nekoliko studija koje povećavaju mogućnost da se zdravstveni uvjeti mogu oblikovati prijenosom mikrobioma između pojedinaca, a ne samo prehranom i drugim čimbenicima okoliša koji utječu na crijevnu floru.

Studija ima svoje korijene u istraživanju objavljenom prije gotovo 20 godina koje je istraživalo kako se pretilost širi društvenim mrežama. Poznato je da određeni virusi i bakterije pronađeni u crijevnom mikrobiomu mijenjaju rizik od pretilosti, a sociolog Nicholas Christakis zapitao se prenose li prijatelji te mikrobe jedni drugima osim što utječu jedni drugima na prehrambene navike.

Od tada je nekoliko publikacija sugeriralo da društvene interakcije oblikuju crijevni mikrobiom. Christakis i njegovi kolege otputovali su u džungle Hondurasa kako bi dopunili ovu literaturu u nastajanju. Ondje su mapirali društvene odnose i analizirali mikrobiome ljudi koji žive u 18 izoliranih sela, gdje su interakcije uglavnom licem u lice, a ljudi su minimalno izloženi prerađenoj hrani i antibioticima, koji mogu promijeniti sastav mikrobioma.

Supružnici i pojedinci koji žive u istoj kući dijele do 13,9% sojeva mikroba u svojim crijevima, ali čak i ljudi koji ne dijele krov, ali obično provode slobodno vrijeme zajedno, dijele 10%, otkrili su istraživači. Nasuprot tome, ljudi koji žive u istom selu, ali koji ne provode vrijeme zajedno, dijele samo 4%. Postoje i dokazi o lancima prijenosa — prijatelji prijatelja dijele više sojeva nego što bi se slučajno moglo očekivati.

Rezultati dodaju dubinu znanstvenom razumijevanju onoga što oblikuje mikrobiom, dijelom zato što je tim proučavao podvrste crijevnih mikroba. Društveni kontakti mogu slučajno dijeliti iste vrste mikroba, ali mnogo je manje vjerojatno da će dijeliti iste sojeve osim ako ih nisu prenijeli jedni drugima.

Ovakva istraživanja u potpunosti mijenjaju način na koji razmišljamo, jer sugeriraju da bi se čimbenici rizika za stanja povezana s mikrobiomom, kao što su hipertenzija i depresija, mogli širiti s osobe na osobu kroz njihove mikrobiome.

Ljudi ne bi trebali izbjegavati društvene interakcije zbog straha od "hvatanja" tuđih mikrobioma. Društvene interakcije mogu širiti komponente zdravih mikrobioma i imati bezbroj drugih prednosti. “Bliski kontakti nisu loši za nas. Naprotiv — oni su blagotvorni”, naveli su znanstvenici.