Zapadnjačka prehrana koja sadrži visoke udjele masti i šećera dovodi do metaboličkog sindroma, dijabetesa te pretilosti. Međutim, točan razlog zbog kojega se to događa nije poznat.

Stoga su znanstvenici sa sveučilišta Columbia University Vagelos College of Physicians and Surgeons odlučili promatrati kakav je utjecaj zapadnjačke prehrane na crijevni mikrobiom u miševa. Nakon 4 tjedna zapadnjačke prehrane, miševi su počeli pokazivati simptome metaboličkog sindroma, kao što su debljanje, intolerancija na glukozu te inzulinska rezistencija.

Došlo je do naglog pada broja filamentoznih bakterija te do povećanja broja ostalih vrsta bakterija. Smanjenje broja filamentoznih bakterija je na zdravlje životinja utjecalo tako što je došlo do smanjenja Th17 imunoloških stanica u crijevima. Th17 stanice su bitne za održavanje zdravlja crijeva te sprječavanje apsorpcije patogenih lipida, a samim time i sprječavanje nastanka metaboličkih bolesti.

Nadalje, zaključili su kako je za negativne učinke zapadnjačke prehrane zaslužan visok unos šećera, a ne visok unos masti. Šećer smanjuje količinu filamentoznih bakterija te posljedično dolazi do smanjenja zaštitnih Th17 stanica u crijevima. Stoga bi logično rješenje bilo eliminirati šećer iz prehrane. Međutim, eliminacija šećera nije bila rješenje u miševa koji od početka nisu imali filamentozne bakterije u crijevima. U tom slučaju je rješenje bio unos određenih probiotika. U miševa je unos filamentoznih bakterija rezultirao oporavkom Th17 stanica te zaštitom od pojave metaboličkog sindroma.

Iako miševi i ljudi nemaju iste filamentozne bakterije, znanstvenici su zaključili kako bi druge bakterije u ljudi mogle imati takve zaštitne učinke. Studija je zaključila da su poveznice između prehrane, mikrobiote i imunološkog sustava važne u razvoju metaboličkih bolesti. Za optimalno zdravlje je bitna pravilna prehrana, ali i poboljšanje mikrobioma i crijevnog imunološkog sustava, što bi se moglo postići povećanjem broja bakterija koje induciraju Th17 stanice.