Osobe starije od 60 godina koje žele smanjti rizik od demencije i usporiti gubitak pamćenja trebaju voditi zdrav život i kombinirati dobru prehranu, redovito vježbanje, društvene aktivnosti poput kartanja i druženje s prijateljima i rodbinom barem dvaput tjedno,
Zdrava prehrana najsnažnije je utjecala na smanjenje kognitivnog pada, nakon toga mentalna te tjelesna aktivnost.
Istraživanje koje je trajalo jedno desetljeće objavljeno je u BMJ-u, a proveli su ga istraživači iz Pekinga.
Aanalizirali su 29 000 odraslih osoba starijih od 60 godina s normalnim kognitivnim funkcijama koji su bili dio kineske studije o kogniciji i starenju.
Na početku studije 2009., funkcija pamćenja mjerena je pomoću testova, a ljudi su provjeravani na gen APOE, najjači faktora rizika za Alzheimerovu bolest. Ispitanici su potom praćeni 10 godina uz periodične procjene.
Izračunat je rezultat zdravog načina života koji kombinira šest faktora: zdravu prehranu, redovitu tjelovježbu, aktivan društveni kontakt, kognitivnu aktivnost, nepušenje i nepijenje alkohola.
Na temelju rezultata, u rasponu od nula do šest, sudionici su raspoređeni u skupine životnih stilova – povoljni (četiri do šest zdravih čimbenika), prosječni (dva do tri zdrava čimbenika) ili nepovoljni (0 do 1 zdravi čimbenik) – i u nositelja i nenositelja APOE- grupe.
Zdravom prehranom smatrao se preporučeni unos najmanje 7 od 12 skupina namirnica: voća, povrća, ribe, mesa, mliječnih proizvoda, soli, ulja, jaja, žitarica, mahunarki, orašastih plodova i čaja.
Pisanje, čitanje, kartanje ili druge igre barem dvaput tjedno bilo je drugo područje zdravog ponašanja.
Ostala su područja uključivala nekonzumiranje alkohola, vježbanje dulje od 150 minuta tjedno umjerenim intenzitetom ili više od 75 minuta tjedno jakim intenzitetom, te da nikada nisu pušili ili su bili bivši pušač.
Društveni kontakt najmanje dva puta tjedno bilo je šesto zdravo ponašanje, uključujući aktivnosti kao što su posjećivanje obitelji i prijatelja, prisustvovanje sastancima ili odlazak na zabave.
Svaka ispitivana komponenta zdravog ponašanja bila je povezana sa sporijim kognitivnim popuštanju od prosjeka tijekom promatranih 10 godina.
Zdrava prehrana najsnažnije je utjecala na smanjenje kognitivnog pada, nakon toga mentalna te tjelesna aktivnost.
Ljudi s APOE genom koji su općenito vodili zdrav život također su imali usporeno kognitivno popuštanje.
Sveukupno, osobe s četiri do šest zdravih navika su imale 90% manju vjerojatnost da će razviti demenciju ili kognitivno popuštanje, a osobe sa dvije do tri gotovo 30%.