Osobe starije životne dobi predstavljaju vulnerabilnu skupinu u društvu tijekom prirodnih katastrofa i kriza, što se pokazalo u situaciji realne prijetnje zaraze korona virusom. Zbog visoke zaraznosti virus se brzo širi svijetom od kraja 2019. godine te uzrokuje u pojedinih osoba akutni respiracijski sindrom i smrtni ishod. Protekli mjeseci pokazali su kako je smrtnost od COVID-19 značajno viša u osoba starije životne dobi s drugim kroničnim bolestima.

Rizik od obolijevanja i ishod bolesti za osobe s demencijom

Starije osobe ipak vrlo dobro percipiraju kriznu situaciju vezanu uz pandemiju koronavirusom te ih stoga treba redovito i ponovno informirati koristeći kratke i jasne informacije. Potrebno je slušati što nam osobe daju kao povratnu informaciju.

Najugroženiji su prema dostupnim podacima stariji ljudi pa tako i osobe s neurokognitivnim poremećajima različitog stupnja, kod kojih stopa smrtnosti od 65. godine i više eksponencijalno raste. U pravilu, demencija ne povećava rizik za COVID-19 odnosno respiratorne bolesti uzrokovane novim korona virusom. Međutim, opasnost od korona virusa utječe na ponašanje osoba s demencijom, i zdravstvena stanja koja često prate demenciju. U Kini je, na primjer, stopa smrtnosti među inficiranima osobama starosti do 40 godina - 0,2%, između 70 i 79 godina - 8%, a među starijima od 80 godina - 14,8%. Upravo stoga treba povesti računa prije svega o zaštiti starijih ljudi i osoba s različitim neurokognitivnim poremećajima, a posebno onih koji već imaju različite tjelesne bolesti. Komorbidne dijagnoze koje doprinose povećanoj stopi smrtnosti su hipertenzija, ishemijska bolest srca, te dijabetes melitus.

Osobe s demencijom imaju ograničen pristup i mogućnost razumijevanja informacija i činjenica o COVID-19 pandemiji. Mogu imati poteškoće u razumijevanju i pamćenju javno zdravstvenih uputa o pranju ruku, nošenju zaštine maske, rukavica, održavanju fizičke udaljenosti i sl. Nepridržavanje mjera samozaštite i neodržavanje pojačnih mjera higijene mogu izložiti osobe s demencijom većem riziku zaraze. Starije osobe ipak vrlo dobro percipiraju kriznu situaciju vezanu uz pandemiju koronavirusom te ih stoga treba redovito i ponovno informirati koristeći kratke i jasne informacije. Potrebno je slušati što nam osobe daju kao povratnu informaciju.

Osobe s kognitivnim poremećajem često žive same ili sa supružnicima koji su i sami starije životne dobi

Nesnalaženje u novim tehnologijama ostavlja osobe s demencijom i njihove bližnje bez podrške, uskraćenih informacija, usamljenima s osjećajem da su zaboravljeni i izostavljeni.

U našoj zemlji 98% osoba s demencijom zbrinuto je u krugu obitelji. Situacija pandemije COVID-19, samoizolacija i druge mjere prevencije predstavljaju dodatan stres za većinu ljudi, a posebice za osobe starije životne dobi koje imaju neki od mentalnih poremećaja ili Alzheimerovu bolest. Dodatan stres može imati negativne posljedice na tjelesno i mentalno zdravlje osoba s demencijom, ali i njihovih formalnih i neformalnih njegovatelja.

U okolnostima kada s radom prestaju neke uslužne djelatnosti, mijenjaju se uobičajeni servisi opskrbe, način komuniciranja npr. s liječnicima i sl., (kako bi se osiguralo primjerenu fizičku udaljenost i spriječilo širenje COVID-19) mogu se pojaviti poteškoće vezane uz nove načine telekomunikacija.

Nesnalaženje u novim tehnologijama ostavlja osobe s demencijom i njihove bližnje bez podrške, uskraćenih informacija, usamljenima s osjećajem da su zaboravljeni i izostavljeni.

Kao što preporučuju međunarodni stručnjaci za demenciju i Svjetsko udruženje za Alzheimerovu bolest (engl. Alzheimer's Disease International, ADI), širom svijeta hitno je potrebno organizirati dodatnu podršku osobama s demencijom i njihovim njegovateljima u situaciji pandemije COVID-19. Uz fizičku zaštitu od virusne infekcije, potrebno je voditi brigu o mentalnom zdravlju osoba s demencijom i neformalnih njegovatelja odnosno najčešće članova obitelji te im pružiti psihosocijalnu podršku. Npr., stručnjaci za mentalno zdravlje, socijalni radnici, psiholozi, stručnjaci zaposleni u domovima za starije trebali bi biti dostupni i sudjelovati zajednički u zaštiti mentalnog zdravlja osoba s demencijom. Unutar multidisciplinarnih timova stručnjaci za demenciju mogu preuzeti vodstvo i podržati članove tima iz drugih disciplina, posebice u okolnostima kada se pojavljuju psihički i ponašajni simptomi demencije te njegovatelji trebaju savjet ili konzultaciju specijaliste psihijatra.

Takav vid dostupne psihološke pomoći i konzultacije sa specijalistom psihijatrom iz Centra za mentalno zdravlje osoba starije životne dobi za građane na području cijele Republike Hrvatske pruža se na telefonima za psihološku pomoć Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ „Dr. Andrija Štampar“, svakodnevno od 08,00 do 22,00 sata (http://www.stampar.hr/hr/telefonske-linije-za-pruzanje-psiholoske-pomoci-osobama-koje-senalaze-u-samoizolaciji-ili-karanteni).

Jedinica za izvanbolničku telepsihijatrijsku skrb u okvirima Centra za izvanbolničko liječenje, rehabilitaciju i edukaciju

U Klinici za psihijatriju Vrapče od 26. ožujka 2020. godine uspostavljena je Jedinica za izvanbolničku telepsihijatrijsku skrb u okvirima Centra za izvanbolničko liječenje, rehabilitaciju i edukaciju. U ovoj jedinici pružaju se uobičajeni terapijski postupci i intervencije putem telefonskih konzultacija ili video pozivima (preko sustava Microsoft Teams) na siguran način bez ugrožavanja zdravlja pacijenata uz zaštitu podataka (GDPR), privatnosti bolesnika i poštivanje načela povjerljivosti. https://bolnica-vrapce.hr/web/?p=5913

Uputno je preporučiti smjernice za samopomoć za smanjenje stresa i tjeskobe, poput tehnika opuštanja ili umirujuće glazbe koje mogu biti dostupne putem elektroničkih medija, posebice namijenjene neformalnim njegovateljima (dostupno na http://www.stampar.hr/hr/program-za-ocuvanje-mentalnog-zdravlja-borbom-protivnegativnih-utjecaja-tjeskobe-i-stresa). Osim toga, potičemo ljude koji imaju roditelja s demencijom da češće kontaktiraju ili provode više vremena s roditeljem ili da preuzmu neku od dužnosti njegovatelja, kako bi njegovatelji imali neko vrijeme predaha (svakako to ne vrijedi ako su zaraženi virusom ili imaju određenu mjeru samoizolacije).

Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi HLZ-a Referentnog centra Ministarstva zdravstva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi

Centra za mentalno zdravlje osoba starije životne dobi Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“

Radna skupina: Voditelji: prof. dr. sc. Ninoslav Mimica, dr. med., spec. psihijatar dr. sc. Marija Kušan Jukić, dr. med., spec. psihijatar Članovi: doc. dr. sc. Suzana Uzun, dr. med., spec. psihijatar doc. dr. sc. Oliver Kozumplik, dr. med., spec. psihijatar Aida Križaj Grden, dr. med., spec. psihijatar