Bei Wu, prodekanica za istraživanje na njujorškom Fakultetu sestrinstva Rory Meyers, kaže: “Naši rezutati naglašavaju važnost stomatološke skrbi i liječenja dijabetesa kod starijih osoba radi smanjenja pogubnih osobnih i društvenih troškova zbog Alzheimerove bolesti i ostalih srodnih demencija”.

Dijabetes je poznati rizični čimbenik koji dovodi do kognitivnog oštećenja i demencije. Smatra se da nekoliko glavnih obilježja dijabetesa, kao što su visoka razina šećera u krvi, inzulinska rezistencija, upale i s njima povezane bolesti srca, doprinose promjenama u mozgu.

Sve veći broj istraživanja otkriva sličnu povezanost između narušenog oralnog zdravlja, osobito bolesti desni i gubitka zubala s kognitivnom oštećenjima te razvojem demencije.

Kao što je poznato, upala je uzrok nastanka dijabetesa te igra ključnu ulogu i u bolestima desni, a upravo upalni procesi mogu pridonijeti bržem kognitivnom propadanju. Pored toga, bolne desni i manjkavo zubalo mogu otežati žvakanje, što u konačnici dovodi do promjena u prehrani i potencijalno rezultira nedostatkom hranjivih tvari. Nedostatna prehrana, koja također može biti pogoršana oštećenom tolerancijom glukoze i inzulinskom osjetljivošću u dijabetesu, dodatni je rizični čimbenik za nastanak kognitivnog oštećenja i demencije.

Wu naglašava kako su loše oralno zdravlje, dijabetes i kognitivno propadanje međusobno povezani te sada konačno počinjemo shvaćati kako oni utječu jedno na drugo i dovode do svekolikog međusobnog pogoršanja.

Iako su dijabetes i gubitak zubala rizični čimbenici za razvoj demencije, mali je broj istraživanja fokusiranih na učinke navedenih stanja na kognitivno propadanje. S ciljem rasvjetljavanja još uvijek nedovoljno istraženog polja od interesa, Wu i suradnici obratili su se Sveučilištu u Michiganu, analizirajući pritom podatke longitudinalne studije u trajanju od dvanaest godina (2006-2018), s naglaskom na ispitivanje kognitivnih promjena tijekom vremena.

Istraživači su u svoju studiju uključili 9948 starijih odraslih osoba, grupiranih prema dobi (od 65 do 74, od 75 do 84 i od 85 godina naviše). Razmatrane su mjere pamćenja i kognitivnih funkcija, procijenjene svake dvije godine, zajedno s upitom o gubitku zubala, dijabetesu i drugim zdravstvenim i demografskim čimbenicima. Prilikom navedene analize istraživači su bili posebno zainteresirani za starije osobe koje su izgubile kompletno zubalo.

Otkriveno je kako su starije osobe u dobi od 65 do 84 godine s dijagnozom dijabetesa i potpunim gubitkom zubala imale veći stupanj oštećenja kognitivnih funkcija od drugih ispitanika bez iste dijagnoze i s potpunim zubalom. Tijekom vremena, starije osobe u dobi od 65 do 74 godine s dijabetesom doživjele su ubrzano kognitivno propadanje, slično ispitanicima u dobi od 65 do 84 godine, koji su imali kompletni gubitak zubala. Starije osobe u dobi od 65 do 74 godine s dijagnozom dijabetesa i potpunim gubitkom zubala imale su zabilježenu najbržu stopu pada kognitivnih funkcija.

Povezanost između dijabetesa, gubitka zubala i kognitivnog oštećenja bila je neuvjerljiva za osobe starije od 85 godina, što se može objasniti time da navedena skupina ispitanika ima sveukupno veći stupanj kognitivnog oštećenja, potencijalno označava zdraviju populaciju (budući da je manje vjerojatno da će bolesni pojedinci živjeti dolje od osamdeset godina) te su moguće iskusnije u vođenju brige o dijabetesu.

Istraživači naglašavaju važnost redovitih posjeta stomatologu, pridržavanja svih potrebitih mjera u liječenju dijabetesa i nadziranja razine glukoze u krvi, uz ispitivanje kognitivnih funkcija u ustanovama primarne zdravstvene zaštite, osobito za starije odrasle osobe s lošim oralnim zdravljem i dijabetesom.

Wu zaključuje kako je dostupnost stomatološke skrbi ključna za starije osobe, posebice oboljele od dijabetesa, a pružatelji zdravstvenih usluga trebali bi educirati svoje pacijente o povezanosti oralnog zdravlja i stupnja kognitivnog funkcioniranja.

Izvornik: Wu B, Luo H, Tan C, i sur. Diabetes, Edentulism, and Cognitive Decline: A 12-Year Prospective Analysis. J Dent Res. 2023 Mar 12:220345231155825.

Prevela: Adela Klemenčić, dr. med.