Posljednjih se desetljeća procijenjena globalna prevalencija demencije gotovo utrostručila, s 20,2 milijuna u 1990. na 57,4 milijuna u 2019. Do 2050. projekcija je da će 152 milijuna ljudi u svijetu živjeti s demencijom.

Prema istraživačima, smanjenje rizičnih čimbenika temeljna je strategija za prevenciju demencije – osobito u svjetlu nepostojanja tretmana za demenciju koji modificiraju bolest. Izvješće Lancetove Komisije za prevenciju, intervenciju i skrb o demenciji iz 2020. procjenjuje da bi se 40% slučajeva demencije u svijetu moglo spriječiti ili odgoditi ako bi se eliminiralo 12 ključnih promjenjivih rizičnih čimbenika za demenciju. Jedan od tih novouvrštenih čimbenika jest pretjerana ili štetna konzumacija alkohola u srednjoj životnoj dobi.

Dr. Mewton, koja je voditeljica skupine za rizične čimbenike u CHeBA-i, kaže da se uključivanje alkohola kao ključnog rizičnog čimbenika za demenciju temelji na dosljednim i čvrstim dokazima koji pokazuju da je kronična teška uporaba alkohola povezana s demencijom i padom kognitivnih sposobnosti.

“Postoje kontroverze oko utjecaja umjerenije uporabe alkohola na učestalost demencije. Čak je i niska razina uporabe alkohola povezana s lošijim zdravstvenim ishodima, uključujući povećani rizik od raka. Također je povezana s atrofijom ključnih moždanih regija povezanih s demencijom, poput hipokampusa.”

Međutim, u ovoj međunarodnoj studiji na gotovo 25 000 odraslih osoba starijih od 65 godina koji žive u zajednici, uključujući SAD, Australiju, Europu, Brazil i Republiku Kongo, postoje konzistentni dokazi da je apstinencija od alkohola povezana s većim rizikom od demencije.

“Naši podaci potječu iz 15 studija o zdravom starenju na šest kontinenata i snažne procjene uporabe alkohola i demencije”, kaže dr. Mewton. “Tijekom trajanja studije 2124 odrasle osobe razvile su demenciju. Ono što možemo zaključiti iz naše studije jest da se ne čini da postoji potreba za intervencijom kod onih starijih osoba koje trenutno piju u blagom do umjerenom obliku ako je prevencija demencije krajnji cilj.”

Istraživači su otkrili da osobe koje piju do četiri australska standardna pića dnevno imaju manji rizik od demencije u usporedbi s osobama koje uopće ne piju. Manji rizik od demencije povezan s konzumiranjem alkohola bio je evidentno iznad učinaka demografskih karakteristika (kao što su dob, spol i obrazovanje), kao i kliničkih karakteristika (kao što je povijest moždanog udara, dijabetesa i hipertenzije).

“Sugerira se da je povećani rizik od demencije udružen s apstinencijom može biti rezultat uključivanja bivših konzumenata alkohola koji su prestali piti zbog drugih zdravstvenih stanja ili pojave kognitivnih problema. Međutim, naša studija otkriva povećani rizik od demencije čak i nakon isključivanja bivših konzumenata alkohola iz analize i nakon prilagodbe relevantnim demografskim i kliničkim karakteristikama”, kaže dr. Mewton.

Unatoč tome, mogu postojati i druge karakteristike poput društvene aktivnosti koje bi mogle potaknuti očiti zaštitni učinak alkohola protiv demencije, a ne samo uporaba alkohola.

Dok se lagana do umjerena konzumacija alkohola može povezati sa smanjenim rizikom od demencije, čak i niska razina uporabe alkohola povezana je sa smanjenim volumenom mozga, atrofijom sive tvari i povećanim hiperintenzitetom bijele tvari, što ukazuje na to da je čak i mala količina alkohola štetna za mozak, kaže profesor Perminder Sachdev, stariji autor i kodirektor CHeBA-e.

Izvornik: Mewton L, Visontay R, Hoy N, i sur. The relationship between alcohol use and dementia in adults aged more than 60 years: a combined analysis of prospective, individual-participant data from 15 international studies. Addiction. 2022 Aug 22. doi: 10.1111/add.16035.

Preveo: dr. sc. Ivan Ćelić, dr. med.