Taya Collyer, jedna od autorica rada i asistentica u Peninsula Clinical School pri Sveučilištu Monash u Victoria u Australiji, kaže kako ovi rezultati ukazuju na važnost promatranja hoda prilikom procjene razvoja demencije. Rezultati su sukladni sa studijom provedenom 2020., koja je na oko 9000 ispitanika u SAD-u opisala povezanost između brzine hoda, smetnji pamćenja i budućeg rizika od demencije.

Ovo istraživanje ukazuje da povezanost brzine hoda i redukcije moždanih funkcija možda ima veze sa smanjenjem volumena desnog hipokampusa, dijela mozga zaduženog za učenje, pamćenje i prostorno snalaženje. Prethodne studije su, također, ukazivale da aerobne aktivnosti poput brzog hodanja, trčanja, plivanja, bicikliranja i plesanja mogu dovesti do povećanja volumena hipokampusa i ojačati neke dijelove pamćenja.

Samo zato što osoba ima simptome blagog neurokognitivnog poremećaja (BNKP), ne znači da će razviti demenciju. Prema Nacionalnom institutu za starenje u SAD-u, samo 10-20% takvih osoba starijih od 65 godina, razviju kliničku sliku demencije unutar godine dana, a u mnogim slučajevima simptomi se ne pojačavanju, nekada čak i regrediraju.

Izvornik: Collyer TA, Murray AM, Woods RL, i sur. Association of Dual Decline in Cognition and Gait Speed With Risk of Dementia in Older Adults. JAMA Netw Open. 2022 May 2;5(5):e2214647.

Prevela: Maja Cvitanić-Mažuran, dr. med.