Mehanizam djelovanja antidepresiva
Prof. dr. sc. Marina Šagud, dr. med., specijalist psihijatar
prof. dr. sc. Alma Mihaljević Peleš, dr.med, specijalist psihijatar
28.07.2014.
10% osoba u općoj populaciji dobiva antidepresive. Ovako velika izloženost ovoj skupini lijekova zahtjeva dobro poznavanje njihovih učinaka i pozorno praćenje djelotvornosti i podnošljivosti.
Depresivni poremećaj
U svakom trenutku oko 4% osoba u svijetu ima simptome depresivnog poremećaja. Depresivni poremećaj toliko je čest, da će se svi liječnici, bez obzira na vrstu pacijenata s kojima rade, s njim sigurno susretati. Antidepresivi su temeljna terapija umjerno teške i teške depresivne epizode, ali se njihovo indikacijsko područje proširuje i na druge, također česte poremećaje. Stoga ne čudi podatak da do 10% osoba u općoj populaciji dobiva antidepresive. Ovako velika izloženost ovoj skupini lijekova zahtjeva dobro poznavanje njihovih učinaka i pozorno praćenje djelotvornosti i podnošljivosti.
Antidepresivi
Skupina antidepresiva obuhvaća lijekove različitih mehanizama djelovanja, od kojih mnogi nisu dovoljno razjašnjeni. Ipak, svi antidepresivi koji se danas primjenjuju, povećavaju aktivnost neurotransmisije monoamina: serotonina, noradrenalina i/ili dopamina. Ovaj učinak postižu na tri načina:
1) Blokadom enzima koji razgrađuju monoamine: monoaminooksidaze tipa A (MAO A) i tipa B (MAO B)
2) Blokadom transportera koji ponovo pohranjuju monoamine u neuron: serotoninskog (SERT), noradrenergičkog (NET) i dopaminskog transportera (DAT)
3) Vezanjem na receptore na koje djeluju monoamini
Povećanje aktivnosti serotonergičkih, dopaminergičkih i noradrenergičkih neurona umanjuje aktivnost limbičkog sustava, a povećava aktivnost prefrontalnog korteksa. Dodatno, neki antidepresivi dovode do blokade histaminskih, kolinergičkih i sigma receptora, te Na kanala. Antidepresive dijelimo prema mehanizmu djelovanja, što prikazuje tablica 1.
Tablica 1.Skupine antidepresiva prema mehanizmu djelovanja
Skupina antidepresiva
|
Mehanizam djelovanja
|
Predstavnici
|
Triciklički antidepresivi (TCA)
|
Inhibicija SERTa i NETa, ali i djelovanje na druge receptorske sustave (antihistaminski i antimuskarinski učinak, blokada natrijevih kanala, blokada adrenergičkih α1 receptora)
|
Amitriptilin, dezipramin, dotiepin, imipramin
klomipramin, maprotilin, nortriptilin, protriptilin
|
Inhibitori monoaminooksidaze (MAO inhibitori)
|
Inhibicija MAO A: ↑ razine serotonina, noradrenalina i dopamina
Inhibicija MAO B: ↑ razine dopamina
|
Neselektivni i ireverzibilni: Fenelzin
Selektivni i reverzibilni:
Inhibitori MAO A: Moklobemid
Inhibitori MAO B: Selegilin**
|
Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SIPPS)
|
Blokada SERTa, te posljedični porast koncentracije serotonina u sinapsi
|
Citalopram, escitalopram, fluoksetin, fluvoksamin, paroksetin, sertralin
|
Blokatori ponovne pohrane noradrenalina
|
Blokada NETa, te posljedični porast koncentracije noradrenalina u sinapsi
|
Jedini predstavnik je reboksetin
|
Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina i noradrenalina
|
Blokada SERTa i NETa, te posljedični porast koncentracije serotonina i noradrenalina u sinapsi
|
Duloksetin, milnacipram, venlafaksin
|
Inhibitori ponovne pohrane noradrenalina i dopamina
|
Blokada NETa i DATa, te posljedični porast koncentracije noradrenalina i dopamina u sinapsi
|
Jedini predstavnik je bupropion
|
Noradrenergički i specifični serotonergički (NASSA) antidepresivi
|
Blokatori serotoninskih 5HT2A, 5HT2C, 5HT3, te noradrenergičkih α2 receptora
|
Jedini predstavnik je mirtazapin
|
Modulatori unosa serotonina
|
Indirektan utjecaj na dopaminski i glutamatni sustav
|
Jedini predstavnik je tianeptin
|
Agonisti melatoninskih receptora i antagonisti 5HT2c receptora
|
Agonizam na melatoninske receptore tipa 1 i 2 i indirektan utjecaj na dopaminski sustav
|
Jedini predstavnik je agomelatin
|
Inhibitori ponovne pohrane serotonina i dodatni učinak na serotoninske receptore
|
Inhibicija ponovne pohrane serotonina, agonist 5HT1A, parcijalni agonist 5HT1B, te antagonist 5HT3 i 5HT7 receptora
|
Jedini predstavnik je vortioksetin
|
** U republici Hrvatskoj selegilin nije registriran u liječenju depresivnog poremećaja, već samo Parkinsonove bolesti* Maprotilin pripada u tetracikličke antidepresive, no zbog ostalih sličnosti sa TCA ubraja se u ovu skupinu
Rastući broj antidepresiva nove generacije provećava izbor antidepresiva, ali i složenost liječenja. Ne postoje dva jednaka antidepresiva. Svaki od njih ima jedinstven farmakodinamski i farmakokinetski profil, što utječe na njegov biološki učinak. Cilj ovog teksta je ukazati na poznate sličnosti i razlike među pojedinim antidepresivima, kao pomoć odabiru optimalne terapije u pojedinog bolesnika.
Izvor: Poslijediplomski tečaj I. kategorije: Antidepresivi u kliničkoj praksi
Voditeljice:
prof. dr. sc. Alma Mihaljević - Peleš
dr. sc. Marina Šagud