Odgođeno vrijeme osamostaljivanja, vidljivo kroz produžetak obrazovanja, kasnije stupanje u brak i kasnije roditeljstvo, upućuje na to da prijelazno razdoblje od djetinjstva do odrasle dobi obuhvaća značajno duži dio životnog vijeka nego ikad prije.

Zanimljivo je da su neurobiološki podaci u skladu s prijedlogom da se za razdoblje adolescencije definira duži vremenski okvir. Nedavne morfološke studije pokazale su da se prekomjerna produkcija sinapsi kao i razvojna reorganizacija koja uključuje značajnu eliminaciju sinapsi na dendritičkim trnovima, nastavljaju duboko u treće desetljeće života prije nego što se broj stabilizira na razini odrasle osobe.

Studija proteomskog mapiranja razvoja sinapsi analizirala je promjene u više od 1000 proteina koji su vezani uz postsinaptičko zgusnuće (PSD), obuhvaćajući razdoblje od sredine gestacije do mlade odrasle dobi. Uspoređujući neokorteks čovjeka, makaki majmuna i miša, vidljivo je da se kod čovjeka promjene PSD-a zbivaju dva do tri puta sporije od onih u drugih vrsta, uglavnom zbog veće količine RhoGEF proteina u tirkiznom modulu. Utvrđeno je da prekomjerna ekspresija RhoGEF-a povećava gustoću dendritičkih trnova i odgađa maturaciju sinapsi. Tirkizni modul povezan je sa sinaptičkom plastičnošću, kognitivnim kapacitetima i pojavom neuropsihijatrijskih poremećaja.

Može se zaključiti da je produljenje stadija reorganizacije kortikalnih neuronskih krugova specifično za čovjeka. Produženi razvojni prozor za reorganizaciju neokortikalne neuralne mreže ukazuje na povećani značaj okolišnih čimbenika na razvoj kognitivnih i emocionalnih kapaciteta što potencijalno doprinosi pojavi neuropsihijatrijskih poremećaja s kasnim početkom specifičnih za čovjeka.

Ovaj rad je financirala Hrvatska zaklada za znanost projektom HRZZ-IP-10-2022-8943 (Specifičnosti razvoja kortikalnih interneurona u prefrontalnom korteksu čovjeka tijekom fetalnog razvoja i prve godine života – uloga u nastanku shizofrenije i autizma)

Zdravko Petanjek, Ana Hladnik, Marina Čavka, Maura Zanze Beader