Nakon srčanog udara imunološke stanice hrle u mozak i potiču duboki san, navedeno je u novoj studiji koja uključuje miševe i ljude. Istraživanje je pokazalo da dubok san pomaže oporavku ublažavanjem upale u srcu,.
Nalazi, objavljeni u časopisu Nature, mogli bi pomoći u liječenju ljudi nakon srčanog udara. Dovoljno sna i odmora nakon srčanog udara važno je za dugoročno ozdravljenje srca. Implikacije studije nadilaze srčani udar, za bilo koju vrstu ozljede, prirodni odgovor tijela bio bi dubok san kako bi tijelo moglo zacijeliti.
Znanstvenici već dugo znaju da su san i zdravlje kardiovaskularnog sustava povezani. Na primjer, ljudi koji loše spavaju izloženi su većem riziku od razvoja visokog krvnog tlaka nego oni koji čvrsto spavaju. Ali kako kardiovaskularne bolesti utječu na san manje je istraženo.
Kako bi saznali više, autori su inducirali srčani udar kod miševa i istraživali moždane valove životinja. Istraživači su otkrili da su ti miševi proveli puno više vremena u usporenom snu - stadiju dubokog sna koji se povezuje s ozdravljenjem - od miševa koji nisu imali srčani udar.
Zatim su autori pokušali razumjeti što uzrokuje taj učinak. Jedno očito mjesto za traženje bio je mozak, koji kontrolira san. Nakon srčanog udara, imunološke stanice pokreću veliki nalet upale u srcu, kaže on, a istraživači su se pitali jesu li se te imunološke promjene također dogodile u mozgu.
Tim je otkrio da su, nakon srčanog udara miša, imunološke stanice točnije monociti preplavile njegov mozak. Te su stanice proizvele velike količine proteina zvanog faktor nekroze tumora (TNF), koji je važan regulator upale, a također potiče san.
Kako bi potvrdili da su te stanice povezane s povećanim spavanjem, istraživači su spriječili nakupljanje monocita u mozgu glodavaca. Kao rezultat toga, miševi više nisu imali ovaj porast sporovalnog sna nakon srčanog udara, podupirući teoriju da priljev monocita u mozak doprinosi jačanju sna nakon srčanog udara. Slični eksperimenti potvrdili su ulogu TNF-a kao glasnika moždanim stanicama koje potiču spavanje.
Kako bi razumjeli svrhu dodatnog sna, istraživači su opetovano prekidali sporovalni san kod miševa koji su imali srčani udar. Tim je otkrio da su ovi miševi imali više upale i u mozgu i u srcu, te da su imali mnogo lošiju prognozu od miševa kojima je dopušteno nesmetano spavati nakon srčanog udara.
Autori su također proučavali ljude koji su doživjeli akutni koronarni sindrom. Oni koji su prijavili loš san u tjednima nakon takve epizode imali su veći rizik od razvoja srčanog udara i drugih ozbiljnih kardiovaskularnih problema tijekom sljedeće dvije godine nego oni koji su dobro spavali.
S obzirom na nalaze, kliničari moraju obavijestiti pacijente o važnosti dobrog noćnog sna nakon srčanog udara. "I bake su govorile, ako ne spavate dovoljno, razboljet ćete se, u tome ima puno istine", zaključili su istraživači.