Linker Viñan s katoličkog sveučilišta Santiago de Guayaquil u Ekvadoru i njegovi suradnici istraživali su odnos između obrazaca upotrebe e-cigareta (npr. učestalost vapea i tipa korisnika) i kognitivnih funkcija među studentima latinoameričkog podrijetla. Analizom je obuhvaćeno 405 studenata (u dobi od 18 do 30 godina).

Istraživači su otkrili da su i učestalost vapea i način kako koriste e-cigarete imali značajan utjecaj na rezultate Montrealske ljestvice kognitivne procjene (MoCA) (F[4]: 5,414; np2 = 0,058). Sudionici koji su konzumirali 10 do 20 e-cigareta dnevno pokazali su niže kognitivne rezultate u usporedbi s onima koji ih nisu konzumirali. Slično tome, nepušači su imali bolje rezultate od onih koji su konzumirali > 20 e-cigareta dnevno. Interakcija između korištenja pojedine e-cigarete (cigarete, vape, dual i nonuse) i potrošnje vapea značajno je utjecala na rezultate MoCA testa (F[9]: 1,91; np2 = 0,047).

Elektroničke ili e-cigarete sadržavaju elektronički sustavi za isporuku nikotina. Također se nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, odnosno uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine.

Glavni sastojci elektroničkih cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Postoje tisuće kombinacija spojeva i okusa koji se koriste za pušenje e-cigareta. E-cigarete nisu „samo vodena para” već predstavljaju ozbiljnu opasnost za zdravlje, posebno djece, adolescenata i trudnica.