Ispitivanu skupinu činilo je gotovo 1300 osoba u dobi od 60 do 77 godina koje su imale povećani rizik za kognitivno propadanje i demenciju te kardiovaskularne probleme. Pristup sprječavanju navedenog sastojao se od 4 komponente:

• Nutritivnih smjernica prilagođenih svakom ispitaniku sa 3 individualna i 7-9 grupnih savjetovanja;
• Fizičkog treninga koji je također bio individualno prilagođen, a uključivao je aerobik (2-5 puta tjedno) i vježbe snage (1-3 puta tjedno);
• Kognitivnog treninga sastavljenog od 10 grupnih sastanaka te računalnih individualnih satova;
• Upravljanja rizičnim vaskularnim faktorima, tj. dodatnih fizičkih testiranja.

Nakon dvije godine praćenja, sveukupna kognitivna sposobnost (skup izvršnih kognitivnih funkcija, brzine procesiranja informacija i drugih vještina) pokazala je uspješnost takvog pristupa. Napredak grupe ispitanika kod koje je pristup primijenjen u odnosu na grupu kod koje nije bilo nikakve intervencija u vidu pojačanja kognitivnih sposobnosti bio je veći za 25%.

Autori studije smatraju da je potrebno dalje istražiti ovakav pristup sprječavanju kognitivnog propadanja, no svakako je pokazao uspješnost u unaprijeđenju ili održavanju kognitivne funkcije starijih osoba.