Istraživanje mozga, bolesti mozga, translacijska neuroznanost

1. Istraživanja funkcija mozga čovjeka, biološke osnove svijesti kao i otkrivanje uzroka kognitivnih, neuroloških i duševnih bolesti postavljaju nove prioritete za znanost u 21. stoljeću (proglašenom i Stoljećem uma). Imajući u vidu značenje istraživanja i spoznaja o mozgu, Dana Alliance for Brain Initiative (www.dana.org) pokrenula je svjetsku inicijativu s ciljem promocije znanja o mozgu. Ta inicijativa je dobilaširoke razmjere u Europi u organizaciji European Dana Alliance for Brain – EDAB (www.dana.org/About/EDAB/), kao i European Brain Councila i stručnih udruga među kojima je i krovna EU udruga Federation of European Neuroscience Societies. Ova inicijativa odavno je poprimila svjetske razmjere iz nekoliko razloga. Na prvom mjestu je spoznaja da je nemoguće naći ijedno pitanje vezano uz funkcioniranje ljudskog društva koje ne bi zahtijevalo biološki utemeljeno znanje o psihologiji, ponašanju i svijesti čovjeka, odnosima i komunikaciji među ljudima u društvu, kao i evolucijski utemeljeno znanje o tome što nas čini ljudima te kada i kako su nastala ta specifično ljudska obilježja.
2. Polazeći od činjenice da više od  35% sveukupnih troškova i opterećenja U zdravstvenom sustavu EU čine bolesti mozga (dokumentirano 2010. u studiji „Cost of disorders of the brain in Europe 2010“, Eur Neuropsychopharmacol. 2011 21(10) i u članku „The economic cost of brain disorders in Europe“ European Journal of Neurology 2012, 19:155-162). Nastojimo redovito upozoravati javnost na goleme troškove koje uzrokuju bolesti mozga. Komisija je utvrdila da je ukupni trošak od 798 milijardi eura godišnje za bolesti mozga  veći od troškova liječenja kardiovaskularnih i malignih bolesti zajedno, te da 38% europske populacije pati od nekog poremećaja funkcija živčanog sustava.
3. Nadalje, iz svega navedenog proizlazi i potreba približavanja temeljnih istraživanja kliničkoj primjeni i stvarnoj pomoći u postupku dijagnoze i liječenja duševnih i neuroloških bolesti i poremećaja. Takvim pristupom se danas bavi translacijska neuroznanost.
4. Posebnu ulogu u promociji istraživanja mozga ima Europsko vijeće za istraživanje mozga, European Brain Council (EBC) koje objedinjuje napore svih stručnih udruga, kao i istaknutih predstavnika Europske komisije. Kao rezultat tih napora, u novom programu istraživanja EU, čuvenom dokumentu Horizon 2014-2020 (Obzor) koji uključuje i mogućnosti za Hrvatsku, kao novu članicu EU, istraživanje mozga postaje jedan od trajnih prioriteta. To je rezultiralo najvećim projektom u povijesti Europe tzv. „Flagship“ za istraživanje ljudskog mozga – The Human Brain Project –  uložit će se 1,19 milijardi eura u sljedećih 10 godina (http://www.humanbrainproject.eu). Time je jasno istaknut prioritet neuroznanosti i istraživanja duševnih poremećaja i neuroloških bolesti. Uz sve navedene razloge i veće zanimanje društva za znanje o mozgu treba istaknuti i najveće izazove  znanosti: odnos mozga i uma, te pitanje genetske i evolucijske osnove specifično ljudskih funkcija, kao što su govor i svijest o samom sebi. Od 65% ljudskog genoma koji je povezan s razvitkom i ustrojstvom mozga, oko 30% genoma je specifično za živčani sustav i među tim genima se krije moguća biološka šifra specifično ljudskih kognitivnih funkcija. Rezultati znanstvenika sa Sveučilišta Yale govore da je 80% ukupnog ljudskog genoma povezano s ustrojstvom, funkcijom i razvitkom mozga.
5. Istraživanje mozga čini 16% sveukupne znanstvene produkcije u svijetu, a u njemu sudjeluje 1,73 milijuna aktivnih istraživača koji su publicirali gotovo nevjerojatnih 1,79 milijuna znanstvenih radova u zadnjih 5 godina (SCOPUS baza). Stoga se postavlja i pitanje što od te silne znanstvene produkcije predstavlja stvarno dostignuće i zanimljivo je za širu javnost.

Hrvatsko društvo za neuroznanost i Hrvatski institut za istraživanje mozga

Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu djeluju Hrvatski institut za istraživanje mozga (www.hiim.hr) i Hrvatsko društvo za neuroznanost. Stručne udruge iz područja temeljnih i kliničkih neuroznanosti osnovale su 2012. godine i Hrvatsko vijeće za mozak. Tijekom cijeloga Desetljeća mozga aktivno smo istraživali prioritetne ciljeve neuroznanosti u tijesnoj suradnji s našim inozemnim partnerima i institucijama. U akciju za poticanjem istraživanja mozga uključile su se i druge sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, kao i biomedicinska središta u Splitu, Osijeku i Rijeci, Sveučilište u Zadru te Institut Ruđer Bošković.

Hrvatsko društvo za neuroznanost i Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od 16. do 22. ožujka 2015. godine, četrnaesti puta u Hrvatskoj organiziraju Tjedan mozga. U organizaciji nam se pridružuju sastavnice Sveučilišta u Splitu, Osijeku i Rijeci te članovi Hrvatskog društva za neuroznanost u tim sveučilišnim središtima. Istodobno očekujemo aktivnosti u sveučilišnim centrima u Zadru, Dubrovniku, Varaždinu, kao i u mnogim drugim gradovima Hrvatske. Mi smo se već uključili u međunarodnu akciju za bolje razumijevanje funkcija ljudskog mozga i očuvanje njegovog zdravlja. Uključite se i vi!

Informacije:

Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko društvo za neuroznanost, Šalata 12, 10000 Zagreb

tel: 01/45 96 801, 01/ 45 96 902 fax: 01/ 45 96 942

e-mail: tajnica@hiim.hr; mozak@hiim.hr

web stranica: http://www.hiim.hr