x
x

Čovjek koji je sat zamijenio ključem

  28.04.2015.

Bez obzira na dob pacijenta potrebno je obraditi svaki teži kognitivni deficit jer narušava kvalitetu života.

Čovjek koji je sat zamijenio ključem
Potrebno je razlučiti radi li se o vaskularnoj, frontotemporalnoj ili Alzheimerovoj demenciji, te razmotriti i moguću ulogu profesionalne izloženosti teškim metalima.

Prikazani je pacijent nakon primijećenih smetnji pamćenja i govora poslan na kompletnu obradu koja je otkrila blagi kognitivni poremećaj. Blagi kognitivni poremećaj definiran je kao subjektivan osjećaj poremećaja pamćenja uz normalne opće kognitivne funkcije. Kako razlikovati stvarni početak demencije i senilnu zaboravljivost? 

Prikaz slučaja: Pacijent je 82-godišnji umirovljeni radnik tvornice olovnih i aluminijskih proizvoda. Od dosadašnjih bolesti ističe se esencijalna hipertenzija koja se redovito liječi. Javio se svojoj liječnici obiteljske medicine zbog smetnji epizodičkog pamćenja i promjena u ponašanju koje su se pogoršavale kroz godinu dana. Neurokognitivni pregled je pokazao blaže smanjenu pažnju i razumijevanje kompleksnih naredaba, oštećenu verbalnu fluentnost i imenovanje te otežano vidno i verbalno prisjećanje. Kratko ispitivanje mentalnog statusa (MMSE) provedeno u tri navrata pokazalo je smanjenje kognitivnih funkcija (24/30, 21/30 i 19/30). SPECT mozga je pokazao stanjene giruse i proširene sulkuse kao indirektni znak difuzne atrofije moždanog parenhima, te kortikalnu hipoperfuziju lijevo frontalno, temporalno i parijetalno. Obojenim doplerom prikazane su aterosklerotski promijenjene karotidne i vertebralne arterije s blagim stupnjem stenoze (30%). U laboratorijskom nalazu krvi primijećena je povišena razina TSH-a (5,9 mIJ/L), a normalne vrijednosti vitamina B12 (260 pmol/L). 

Zaključak: Bez obzira na dob pacijenta potrebno je obraditi svaki teži kognitivni deficit jer narušava kvalitetu života. Prikazanom pacijentu potrebno je učiniti snimanje magnetnom rezonancijom i daljnje neurološko praćenje zbog moguće progresije simptoma. U tom slučaju potrebno je razlučiti radi li se o vaskularnoj, frontotemporalnoj ili Alzheimerovoj demenciji, te razmotriti i moguću ulogu profesionalne izloženosti teškim metalima. Ostaje pitanje terapije u ovom stadiju bolesti; preporučiti vježbanje kognitivnih funkcija ili ići korak dalje i razmisliti o lijekovima ili možda ginkgo preparatima. 

Marina Predovan, Andreja Prtorić, Biserka Bergman Marković