Uvod

Naglasak je na nepušenju, provođenju fizičkih aktivnosti najmanje 30 minuta 5 dana u tjednu, zdravim prehrambenim navikama, optimalnoj tjelesnoj težini, tlaku do 140-90, kolesterolu ispod 5 mmol/l, normalnom metabolizmu glukoze te izbjegavanju prekomjernog stresa.

KVB je kronična bolest koja se razvija podmuklo tijekom života i glavni je uzrok prerane smrti u Europi. Snažno je povezana s načinom života, osobito korištenjem duhana, nezdravom prehranom, fizičkom neaktivnošću i psihosocijalnim stresom. SZO je izvijestila da se više od 75% svih kardiovaskularnih mortaliteta može spriječiti odgovarajućim promjenama u životnim navikama.

Sukladno tome, objavljene su preporuke tzv. mjere primarne prevencije za ljude koji žele ostati zdravi. Naglasak je na nepušenju, provođenju fizičkih aktivnosti najmanje 30 minuta 5 dana u tjednu, zdravim prehrambenim navikama, optimalnoj tjelesnoj težini, tlaku do 140-90, kolesterolu ispod 5 mmol/l, normalnom metabolizmu glukoze te izbjegavanju prekomjernog stresa. Prevencija kardiovaskularnih bolesti idealno počinje tijekom trudnoće i traje do kraja života. Razrađene su SCORE tablice (systematic coronary risk evaluation) koje procjenjuju 10 godišnji rizik smrti od KVB u zemljama s niskim i visokim rizikom. Hrvatska nažalost pripada zemljama visokog rizika. Evaluacija rizika temelji se na promjenjivim i nepromjenjivim čimbenicima rizika u koje ubrajamo dob, spol, pušenje, sistolički krvni tlak i ukupni kolesterol. Rizici su i viši kod ljudi sa središnjom abdominalnom pretilosti, onih koji imaju nedovoljnu fizičku aktivnost, kod socijalno ugroženih osoba, osoba s dijabetesom, niskim HDL-om, povišenim trigliceridima, fibrinogenom, homocisteinom, kod asimptomatskih pojedinaca s dokazanom aterosklerozom, onih s umjerenom ili teškom bolesti bubrega te pozitivnom obiteljskom anamnezom.

 

Prikaz bolesnika

Pacijent u dobi 55 godina, dolazi u ordinaciju jer se u zadnje vrijeme ne osjeća dobro, brzo se umara, povremeno osjeća zujanje u ušima i okcipitalnu glavobolju. Radi sjedeći posao kao menadžer, izrazito se nezdravo hrani, fizička aktivnost ne postoji, izrazito je pretio po abdominalnom tipu pretilosti, pušač, majka umrla u dobi 65 godina od CVI. Iz statusa RR 170-105, puls 85/min, saturacija O2 98%, TT 131 kg,TV 180 cm, BMI 40,4, opseg struka 133 cm, opseg bokova 136 cm. Na srcu je akcija ritmična, tonovi jasni, šumova nema, pulmo-perkutorno i auskultatorno uredan nalaz, nad karotidama nema šumova, abdomen b.o., pulzacije perif. art. uredne, ekstremiteti bez edema. U ordinaciji EKG-SR 80/min, intermedijarna el. os, bez znakova ishemije i hipertrofije LV. Radi se o stadiju II hipertenzije bez komplikacija na perifernim organima, ali od dodatnih čimbenika rizika tu su obiteljsko naslijeđe, visoki BMI, abdominalni tip pretilosti te fizička neaktivnost. Iz laboratorijskih nalaza GUK 6,8 mmola/l, ac.uricum 207, kreatinin 78, uk.kolesterol 7,2 mmol/l, HDL 1,4, LDL 5,1, trigliceridi 1,6 mmol/l, hemoglobin, kalij, natrij te urin uredan nalaz. Po SCORE tablici izračunat ukupni kardiovaskularni rizik koji iznosi 13% te samim time spada u vrlo visoko rizične za razvoj nepovoljnih kardiovaskularnih događaja. Pacijentu su objašnjeni svi aspekti njegovog zdravstvenog stanja, za sada nije spreman prestati pušiti, ali je dogovorena DASH dijeta sa sniženim udjelom masti i obilnijim unosom voća i povrća, kao i smanjeni unos soli do 6g dnevno i veća fizička aktivnost. U terapiju je zbog visokog rizika uveden rosuvastatin 10 mg, kao i kombinacija ramiprila i amlodipina. Fiksna kombinacija 2 antihipertenziva je upotrijebljena radi bolje suradljivosti (compliance) pacijenta. Dogovoreno samomjerenje tlaka kod kuće i kontrola za 2 tjedna. Tada RR 130-85, motivacijski razgovor, podrška u provođenju dijete i fizičkoj aktivnosti i pacijent se puno bolje osjeća. Smršavio je 1,5 kg i nastoji u tome ustrajati. Na sljedećoj kontroli za 2,5 mjeseca pacijent ima 3,0 kg manje, RR 130-80, ukupni kolesterol je 5,3 mmol/l, HDL 1,6 i LDL 3,2 te je njegov ukupni kardiovaskularni rizik sa 13% smanjen na 4%. Kada bi bio nepušač taj rizik bi bio smanjen na 2%. Prioritet je ne izgubiti pacijenta iz vida, pokušati poraditi kroz 5 P upitnik i na njegovom prestanku pušenja i stalno ga motivirati u promjeni životnog stila.

Rasprava

Djelomičnom promjenom stila života pacijenta kao i uvođenjem medikamentozne terapije bitno je smanjen kardiovaskularni rizik. Tu je nezamjenjiva uloga liječnika obiteljske medicine kao osobe koja pozna svog pacijenta, ne samo njegovo biomedicinsko stanje nego i njegovo socijalno i psihološko okruženje i zna gdje su najbolje individualne metode za intervenciju. Osim toga, liječnik obiteljske medicine jedini svog pacijenta može pratiti kontinuirano godinama i ima najviše prostora za pravodobnu intervenciju.

Literatura

1. European Guidelines on cardiovascular disease prevention in clinical practice (version 2012)

The Fifth Joint Task Force of the European Society of Cardiology and Other Societies on Cardiovascular Disease Prevention in Clinical Practice (constituted by representatives of nine societies and by invited experts)

Developed with the special contribution of the European Association for Cardiovascular Prevention & Rehabilitation (EACPR). Dostupno na:

http://eurheartj.oxfordjournals.org/content/early/2012/05/02/eurheartj.ehs092.extract Datum pristupa: 21.7.2014.

2. ESH/ESC Guidelines for the management of arterial hypertension(2013)

The Task Force for the management of arterial hypertension of the European Society of Hypertension (ESH) and of the European Society of Cardiology (ESC). Dostupno na:

http://eurheartj.oxfordjournals.org/content/34/28/2159.short?rss=1&ssource=mfr Datum pristupa: 21.7.2014.

3.Biserka Bergman-Marković. Novosti u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. HDOD, 2010; Dostupno na: http://www.hdod.net/rad_drustva/Nov_u_prev_kardiovask_bol_2012.pdf Datum pristupa: 21.7.2014.

4.Željko Reiner. Smjernice o prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Hrvatsko kardiološko društvo, 2009. Dostupno na: http://www.kardio.hr/esc-i-hkd/guidelines-smjernice/79-gudelines-smjernice.html Datum pristupa: 21.7.2014.

5. Biserka Bergman Marković, Milica Katić, Sanja Blažeković Milaković „Bolesnik sa srčanožilnom bolesti u obiteljskoj medicini“, IV kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine, 2013; Dostupno na: http://www.dnoom.org/~dnoom/images/PDFs/Zakljucci_IV_Kongresa_DNOOM_2013.pdf Datum pristupa: 21.7.2014.