Metode i ispitanici: U šest ambulanta obiteljske medicine (AOM) na jugu Hrvatske: Sinj, Trilj, Vrlika, Brač, Mljet, s ukupno 9380 pacijenata, 2010./2011. godine, među 338 pacijenata u dobi od 45 do 70 godina napravljen je oportunistički probir na šećernu bolest i oštećenje glukoze natašte. Tri godine nakon provedenoga oportunističkog probira, 2013. godine, u pet AOM-a analizirano je 35 pacijenata od njih 43 kojima je probirom utvrđena šećerna bolest te 78 od 91 pacijenta s predijabetesom. Istraživali smo pojavnosti novih kardiovaskularnih događaja i prisutnost promatranih rizičnih čimbenika: dob, spol , tjelesna težina, hipertenzija, pušenje duhana i hiperlipidemija.

Rezultati: Najzastupljeniji rizični čimbenici za razvoj šećerne bolesti i kardiovaskularnih komplikacija u vrijeme provođenja oportunističkog probira u obje skupine bolesnika bili su prekomjerna tjelesna težina i pretilost, hipertenzija i hiperlipidemija. U obje skupine bolesnika zabilježena su po dva nova kardiovaskularna događaja.

Zaključak: Broj rizičnih čimbenika bio je značajan u obje skupine ispitanika. Kako bi se spriječila progresija bolesti i razvoj novih kardiovaskularnih događaja, intervencija bi se trebala temeljiti na ranom prepoznavanju bolesti, modifikaciji čimbenika rizika i adekvatnom liječenju. U usporedbi s rezultatima sličnih studija zaključujemo da je trogodišnje razdoblje istraživanja prekratko te bi ga trebalo produžiti na deset godina.

Anita Čović, Nikica Zokić, Marija Vrca Botica, Ivana Katić Milošević, Ivanka Dodig-Bravić