Rezultati istraživanja su pokazali da porastom temperature s 20°C na 25°C broj smrtnih slučajeva kao posljedica kardiovaskularnih bolesti raste za 9.5%, dok pad temperature s -1°C na -8°C povećava smrtnost za 7.9%. Dok je učinak vrućine trajao svega 1 do 2 dana, učinak hladnog vremena ostao je izražen u trajanju do 2 tjedna. Najugroženiju skupinu su predstavljale osobe starije životne dobi. Kao uzrok smrti najviše su se isticali zatajenje srca, aritmija i moždani udar.

Autori su analizirali podatke 188.000 osoba koje su preminule od kardiovaskularnih bolesti između 1990. i 2006. godine u tri njemačka grada: München, Nürnberg i Augsburg.

Mehanizmi kojima bi objasnili povezanost temperaturnih ekstrema i smrtnog ishoda nisu u potpunosti istraženi. Opisuje se učinak visokih temperatura na sustav za grušanje, to jest učinak na povećanje viskoznosti krvi i time povećanog rizika od tromboze. Nadalje, kako pad temperature ima učinak na krvni tlak, može se pretpostaviti postojanje veze između niskih temperatura i povećane učestalosti kardiovaskularnih epizoda i moždanog udara.

„Naši rezultati upućuju na bolesti koje su odgovorne za opaženu vezu između temperature zraka i stope smrtnosti, te tako djelomično objašnjavaju zašto su neke osobe osjetljivije na vrućinu ili hladnoću od drugih i time izložene većem zdravstvenom riziku za vrućih i hladnih dana“, tvrdi Alexandra Schneider, jedna od autorica studije. „Ovi rezultati su važni zbog razvoja ili prilagodbe preventivnih programa i pravila struke.“