Algoritmi se temelje na studijama koje promatraju vezu između obrazaca prehrane, fizičke aktivnosti i razvoja kardiovaskularnih bolesti u odraslih, a predvodila ih je grupa stručnjaka sazvana od strane Nacionalnog instituta za srce, pluća i krv. Nove smjernice objedinjuju i nadopunjavaju dosadašnje smjernice te naglašavaju zdravu prehranu i fizičku aktivnost kao važne modifikatore krvnog tlaka i kolesterola. Potrebno je naglasiti kako su studije o utjecaju promjene životnoga stila na kardiovaskularni ishod malobrojne i krajnje potrebne.

Smjernice

Informacije koje su potrebne da bi se procijenio rizik uključuju dob, spol, rasu, ukupni kolesterol, HDL kolesterol, sistolički tlak, dijabetički status te pušački status.

Smjernice se sastoje od četiri dijela:

1. procjena rizika za KVB,

2. pitanje liječenja visoke koncentracije kolesterola u serumu,

3. promjena životnog stila koji bi smanjio rizik te

4. liječenje pretilosti i povećane tjelesne težine u odraslih.

• Procjena KV rizika: predstavljen je novi kalkulator za procjenu 10-godišnjeg kardiovaskularnog rizika. Tablice za procjenu rizika omogućavaju liječnicima i pacijentima da procijene desetogodišnji i cjeloživotni rizik za aterosklerotsku kardiovaskularnu bolest. Informacije koje su potrebne da bi se procijenio rizik lako su dostupne, a uključuju dob, spol, rasu, ukupni kolesterol, HDL kolesterol, sistolički tlak, dijabetički status te pušački status. Ove se informacije zatim unose u jednadžbe za procjenu KV rizika na temelju kojega će liječnik savjetovati pacijenta.

Sukladno novim smjernicama pretraživanje populacije na čimbenike desetogodišnjeg kardiovaskularnog rizika trebalo bi provoditi u ljudi u dobi od 40. do 79. godine. Osoba u koje je taj rizik 7,5% ili veći smatra se da je pod visokim KV rizikom. Procjena pak cjeloživotnog rizika za aterosklerotsku KVB može se primijeniti na osobe u dobi već od 20. do 59. godina s ciljem informiranja pacijenta i dakako smanjenja tog rizika kroz promjenu životnoga stila.

• Lipidi: Smjernice za snižavanje LDL-a naglašavaju smanjenje unosa trans masnih i zasićenih masnih kiselina. Značajno smanjenje LDL kolesterola postiže se prehranom u kojoj zasićene masti čine 5 umjesto 15% ukupnih kalorija, s time da je prosječni unos zasićenih masti u SAD-u trenutno 11%

• Životni stil: Autori preporučaju prehranu bogatu povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama i manje masnim mliječnim proizvodima. Izvori proteina koji se preporučuju su ribe, mahunarke, perad, a izvori masti uključuju biljna ulja i orašaste plodove

Smjernice za snižavanje krvnog tlaka su restrikcija unosa natrija (ne više od 2,4 grama dnevno). Dokazano je da smanjenje unosa soli za 1 gram dnevno smanjuje rizik za kardiovaskularne događaje za 30%

• Pretilost: Podupiru se intenzivne, od strane liječnika nadzirane promjene životnog stila u trajanju minimalno 6 mjeseci. Fizička aktivnost koja podrazumijeva 3 do 4 umjerene do teške tjelovježbe tjedno koje traju po 40 minuta učinkovito snižava LDL i non-HDL kolesterol, krvni tlak te snižava prekomjernu tjelesnu težinu

Primjena smjernica u svakodnevnoj praksi

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok pobola i smrti u razvijenim zemljama. Procjenjuje se kako svaki treći Amerikanac ima povišeni kolesterol u krvi te povišen krvni tlak. Trenutno četvrtina ljudi starijih od 40 godina u SAD-u uzima lijekove za snižavanje kolesterola u krvi, statine.

Kao i kod svih drugih smjernica, njihov utjecaj i važnost ovisit će isključivo o tome koliko će ih liječnici, poglavito oni opće/obiteljske medicine, primjenjivati u svakodnevnoj praksi i koliko će ih se njihovi bolesnici pridržavati. Potrebno je također razviti strategije koje će osigurati pridržavanje ovih smjernice od strane naših pacijenata jer je prevencija kardiovaskularnih bolesti proces koji se itekako isplati jer se njime spašavaju ljudski životi, a i aspekt štednje za zdravstveni sustav nije zanemariv.

NOVI KALKULATOR KARDIOVASKULARNOG RIZIKA