Riblje ulje (RU) i ulje krila (UK) dva su bogata izvora omega-3 višestruko nezasićenih masnih kiselina (omega-3 PUFA), poglavito eikozapentaenske (EPA) i dokozaheksaenske (DHA). Osim sadržaja drugih sastojaka u spomenutim uljima, osnovna razlika je u tome što su u ribljem ulju EPA i DHA uglavnom vezane u trigliceride, dok su u ulju krila uglavnom u formi fosfolipida. Protuupalna aktivnost dokazana je i za riblje ulje i za ulje krila, a mehanizam djelovanja temelji se na sniženju razine esterificiranih omega-6 PUFA, arahidonske kiseline (AA) i posljedičnom sniženju razine proinflamatornih metabolita, eikozanoida.
Sustav endokanabinoida (eCB) je pleiotropni endogeni signalni sustav koji obuhvaća:
1) dva kanabinoidna G proteinska receptora, te kanabinoidne CB1 i CB2 receptore;
2) endogene agoniste tih receptora, endokanabinoide koji sadrže AA (eCB), N-arahidoniletanolamid (anandamid) i 2-arahidonoglicerol (2-AG); i
3) biosintetske i kataboličke enzime za produkciju i inaktivaciju eCB. Anandamid i 2-AG nastaju iz lipidnih prekursora koji pak potječu od fosfolipida koji sadrže esterificiranu AA.
Sustav eCB je duboko involviran u sve aspekte energijske homeostaze kod sisavaca, uključujući i unos hrane te metabolizam lipida i glukoze, na razini središnjeg živčanog sustava, ali i perifernih organa poput jetre, masnog tkiva, gušterače i skeletnog mišićja. Poremećaj regulacije aktivnosti eCB na CB1 receptorima u tim tkivima povezan je s pretilošću, metaboličkim sindromom i aterosklerozom. Stoga su razvijeni blokatori receptora CB1 u svrhu liječenja tih bolesti i stanja. Međutim, klinički razvoj i/ili marketing tih sintetskih spojeva prekinut je 2008. godine zbog neželjenih psihijatrijskih nuspojava u populaciji pretilih osoba, moguće zbog blokiranja CB1 receptora u mozgu.
Jedan od načina sniženja pretjerane aktivnosti eCB je sniženje razine eCB, a način na koji je to moguće postići je sniženje količine AA esterificirane za fosfolipide. Na životinjskim modelima debljine, metaboličkog sindroma i jetrene steatoze, kao i kod pretilih pacijenata, ulje krila se pokazalo učinkovitije od ribljeg ulja u sniženju razine eCB u perifernim organima, i posljedično sniženju nekih od kardiometaboličkih čimbenika rizika, poput upalnih procesa u jetri, ektopične akumulacije triglicerida u jetri i srcu te inzulinske rezistencije kod pretilih glodavaca i glodavaca s inzulinskom rezistencijom, kao i razine cirkulirajućih triglicerida kod pretilih ispitanika. Ulje krila imalo je malen utjecaj na razine eCB u mozgu kod pretilih štakora. Neki od tih učinaka ulja krila javljali su se u kombinaciji sa sniženjem razine esterificirane AA u tkivima i krvi.
Stoga, djelujući djelomično kroz sniženje AA, i posljedično na razine eCB u perifernim organima, postoji čvrsta osnova za razmatranje ulja krila kao moguće prehrambene intervencije usmjerene ka sniženju sustavne upale i kardiometaboličkih čimbenika rizika kod pretilih osoba koje su u riziku od razvoja metaboličkog sindroma i kardiovaskularnih bolesti. Ulje krila ima i mogućnost djelovanja na indukciju stvaranja snažnijeg oblika protuupalne omega-3 koji nastaje iz homologa eCB i djeluje putem ne-kanabinoidnih receptora.
