Neregulirana arterijska hipertenzija i šećerna bolest tipa 2, kao i razvoj metaboličkoga sindroma predstavljaju velik rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Pacijent kojega prikazujemo upravo se javlja zbog neadekvatne terapije navedenih bolesti i posljedica koje su iste izazvale. Zanimljivo je kako se nakon uvođenja kombinacije više antihipertenziva i oralnih antidijabetika, uz promjenu životnih navika, klinička slika popravila, a laboratorijski nalazi doveli u referentne vrijednosti.
Uvod
Aterijska hipertenzija i šećerna bolest spadaju u najčešće poremećaje u kliničkoj praksi i dobro poznate čimbenike rizika za kardiovaskularne bolesti te predstavljaju glavni uzrok smrtnosti u zemlji i svijetu1. Usko su povezane s debljinom i dislipidemijom, sastavnicama metaboličkoga sindroma, kliničkoga entiteta udruženog s povećanom kardiovaskularnom ugroženošću2. Poznato je da su inzulinska rezistencija i visceralna debljina također povezane s povišenjem krvnoga tlaka2,3. Stoga ne treba oklijevati s pravovremenim uvođenjem medikamentne terapije, a prilikom izbora lijeka valja uzeti u obzir činjenicu da se kod dijabetičkih bolesnika regulaciju tlaka može postići tek primjenom 2 do 3 antihipertenziva4,5,6. Ujedno je potrebno regulirati terapiju za šećernu bolest oralnim antidijabeticima i promijeniti životne navike.
Anamneza i status
Muškarac u dobi od 46 godina, dolazi prvi puta u ambulantu na pregled radi titracije medikamentne terapije u okviru neregulirane hipertenzije i dijabetesa te paroksizmalne FA uz neurološku simptomatologiju. Hipertoničar 12 god., dijabetičar duže od 8 god., posljednjih 5 god. povremeno nepravilan i ubrzan rad srca. Liječen po LOM 4 godine, pregledan u KB VV uz dijagnoze: DM, HA, St. post TIA, Sy vertiginosum, Mb cerebrovascularis, Microproteinuria, FA parox. Iz obiteljske anamneze: otac hipertoničar, ujak dijabetičar, umro od IM, majka hipertoničar, umrla od osteosarkoma. Terapija: Kordobis 5 mg, Indapamid SR Pliva 1,5 mg, Gluformin 3x850 mg, Betaglid 2 mg, Monopin 4 mg, ASK 100 mg.
TV 162 cm, TT 110 kg, BMI 42, struk 117 cm, pokretan, nepušač, RR 195/115 mmHg, HLV, sistolički šum nad aortom i ictusom, normalan šum disanja, abdomen adipozan, bezbolan, jetra rubom u inspiriju, blagi perimaleolarni edem.
Proteini u urinu +, UK 9,4, Trg 3,7, HbA1c 9,3%. EKG – SR 104/min, lijeva os, HLV. Preporučene pretrage ambulantno: UZV srca (sklerotske promjene aortalnoga i mitralnoga prstena bez značajnijih hemodinamskih posljedica), UZV abdomena (steatoza jetre uz uredan opis ostalih parenhimnih organa), Holter EKG-a, uobičajeni lab. nalazi, HbA1c, lipidogram, urat, elektroliti.
Tijek bolesti i liječenje
KONTROLA 1.: RR 175/105 mmHg, subjektivno se osjeća malo bolje, u jednom navratu ataka parolaznih smetnji govora uz lijevostranu slabost – moguće TIA, uzima gore navednu medikamentnu terapiju. HbA1c 7,9%, UK 6,6, Trg 2,5.
TERAPIJA DO IDUĆE KONTROLE: KORDOBIS 5 mg, MARTEFARIN po shemi uz INR 2 - 3, GLUFORMIN 3x850 mg, ATORVOX 20 mg (sekundarna prevencija po indikacijama HZZO-a), LOSARTIC 2x50 mg, BETAGLID 3 mg, PIOGLITAZON Pliva 30 mg, INDAPAMID SR Pliva 1,5 mg.
KONTROLA 2.: promjena životnih navika, Holter tlaka: idealno regulirane vrijednosti tlaka uz prosječan tlak 129/82 mmHg, a na kontroli RR 130/80 mmHg. Holter EKG-a: rijetke VES i SVES, uredne varijabilnosti ritma srca, bez pauzi i bez značajnih promjena ST segmenta.
Kreatinin 95 umol/L, INR 2,3, K 4,2, Na 139, HbA1c 6,0%, GGT 38 U/L, ukupni kolesterol 4,6, LDL 2,8, HDL 1,1, Trg 1,7 mmol/l. U urinu proteini 0, GUK 0 – uredan nalaz.
Zaključak
U današnje vrijeme, kada je incidencija šećerne bolesti i hipertenzije u porastu, svijest o pogubnom učinku ovih patoloških stanja po zdravlje bolesnika valja pretočiti u predan rad na što ranijem otkrivanju te energičnom i upornom liječenju ovih bolesti. U situacijama kada imamo više pridruženih komorbiditeta neophodno je kombinirati razne vrsta lijekova i pronaći odgovarajuće doze kako bi se postigao optimalan učinak i poboljšalo zdravstveno stanje naših pacijenata. To često nije lak zadatak i iziskuje dosta truda od strane liječnika, ali naravno i samoga pacijenta koji se mora pridržavati terapije i promijeniti životne navike.
Literatura
1. Wild S, Roglic G, Green A, et al. Global prevalence of diabetes: estimates for the year 2000and projections for 2030. Diabetes Care 2004;27:1047-53
2. Kjeldsen SE, Naditch-Brule L, Perlini S, et al. Increased prevalence of metabolic syndrome in uncontrolled hypertension across Europe: the Global Cardiometabolic Risk Profile in Patients with hypertension disease survey. J Hypertens. 2008; 26:2064-70.
3. Khan SH, Khan FA, Ijaz A, et al. Hypertension and metabolic syndrome: impact of clustering of hypertension in subjects with metabolic syndrome. Pak Med Sci.2007; 23:903-8.
4. Guidelines Committee. European Society of Hypertension – European Society of Cardiology guidelines for the management of arterial hypertension. J Hypertens. 2007; 25:1105-87.
5. American Diabetes Association. Standards of medical care in diabetes-2008. Diabetes Care 2008; 31:S12-S54.
6. Blood Pressure Lowering Treatment Trialists Collaboration. Effects of different blood pressurelowering regimens on major cardiovascular events in individuals with and without diabetes mellitus: results of prospectively designed overviews of randomised trials. Arch Intern Med. 2005; 165:1410-9.
