x
x

Vitamin D: prevencija padova i prijeloma u starijih osoba

  David Čičić, dr. med.

  26.02.2014.

U časopisu Journal of the American Geriatrics Society iznesene su preporuke za uzimanje vitamina D u svrhu prevencije padova i prijeloma u starijih odraslih osoba.

Vitamin D: prevencija padova i prijeloma u starijih osoba
Kliničarima se čvrsto savjetuje preporučiti starijim osobama, koje prebivaju u institucionalnom okruženju, dodatak najmanje 1000 IU vitamina D na dan s kalcijem u svrhu prevencije padova i prijeloma.

Istraživački tim je zaključio da se u serumu starijih odraslih osoba mora postići minimalna koncentracija 25(OH)D od 30 ng/ml (75nmol/L), pogotovo u onih koji imaju izraženiji rizik za pad, ozljedu ili frakturu, jer se pokazalo da su te koncentracije povezane sa značajnim smanjenjem rizika od fraktura. Nadalje, preporuča se prosječni dnevni unos vitamina D iz svih izvora (hrana, pripravci za suplementaciju, Sunčeva svjetlost) od 4000 IU jer se na taj način u 92% slučajeva postižu prethodno navedene ciljne koncentracije. Na kraju, tim je donio i preporuke za korištenje pripravaka vitamina D:

Preporuka 1. Kliničarima se čvrsto savjetuje preporučiti osobama starijim od 65 godina, koje prebivaju u zajednici, dodatak (suplementacija) najmanje 1000 IU vitamina D na dan uz istovremeni dodatak kalcija, a radi prevencije padova i prijeloma. Nedovoljno je podataka koji bi poduprli preporuku dodatka vitamina D bez istovremenog dodatka kalcija kod starijih osoba koje prebivaju u zajednici ili su institucionalizirane.

Preporuka 2: Kliničarima se čvrsto savjetuje preporučiti starijim osobama, koje prebivaju u institucionalnom okruženju, dodatak najmanje 1000 IU vitamina D na dan s kalcijem u svrhu prevencije padova i prijeloma.

Preporuka 3: Kliničari bi kod starijih osoba trebali procijeniti unos vitamina D iz različitih izvora te razmotriti strategije postizanja optimalnog unosa vitamina D za prevenciju padova i prijeloma.

Preporuka 4: Nije potrebno rutinsko laboratorijsko testiranje serumske koncentracije 25(OH)D prije početka suplementacije vitaminom D. Nije potrebno rutinski kontrolirati razinu 25(OH)D zbog sigurnosti i efikasnosti ako se suplementacija provodi u preporučenim granicama. Ukoliko se kliničari odluče za kontroliranje razine 25(OH)D, preporuča se to učiniti 4 mjeseca nakon početka suplementacije vitaminom D3, kako bi se postigle optimalne vrijednosti koncentracije.

Preporuka 5: Zbog različite farmakokinetike vitamina D2 i D3, preporuča se suplementacija vitaminom D3 u intervalima od 4 mjeseca ili kraćim, dok se suplementacija vitaminom D2 preporuča u intervalima od 14 dana ili kraćim.

Preporuka 6: Budući da su dnevna, tjedna i mjesečna suplementacija vitaminom D3 jednako učinkovite u postizanju ciljnih serumskih koncentracija, liječnici u suradnji s pacijentom odlučuju kojim načinom primjene će se postići najveća suradljivost.

Vitamin D je steroidni hormon topljiv u masti, a glavna mu je funkcija održavanje normalne razine kalcija i fosfora u plazmi. Također je odgovoran za održavanje normalne koncentracije kalcijevih iona u izvanstaničnoj tekućini. Čovjeku su dostupna dva izvora vitamina D: endogeni (sinteza u koži) i egzogeni (iz hrane ili pripravci vitamina D). Ovisno o količini melaninskog pigmenta i o izlaganju kože Sunčevu svjetlu, do 80% može nastati endogeno. Ostatak se mora nadoknaditi hranom. Glavni izvori vitamina D su namirnice životinjskog podrijetla: riba, jetra, žumanjak jajeta. Mliječni proizvodi nisu bogati vitaminom D, pa se mlijeko često obogaćuje njime. 

VEZANI SADRŽAJ > <