Krajem XX. stoljeća prepoznata je kao važan javnozdravstveni problem, kao uzrok onesposobljenosti, medicinskih troškova i preventabilnih (sprečivih) smrti. Astma je najčešća kronična bolest dječje dobi i među 10 najčešćih bolesti odrasle dobi. Podaci o prevalenciji astme ovisili su o elementima astme koji su istraživani, simptomima, razini provedene dijagnostike, potrošnji lijekova ili dobnoj skupini. Kvalitetna, standardizirana i izjednačena istraživanja o prevalenciji astme (International Study of Asthma and Allergy in Children, ISAAC) posljednjih 15-ak godina pokazuju da se pojavnost astme razlikuje do 20 puta u raznim dijelovima svijeta, od 0,7% u Macau do 18,4% u Škotskoj.

Nova istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) našla su da srednja svjetska prevalencija astme iznosi 4,5%. Rezultati studije ISAAC provedene u više županija Hrvatske pokazuju da pripadamo zemljama s nižom do srednje visokom prevalencijom astme, od 5 do 8% u dobi od 14 godina. Posljednjih desetljeća pratio se porast broja oboljelih od astme, do 50% svakih 10 godina, a nedavna istraživanja pokazuju da je dalji porast prevalencije astme zaustavljen, barem u zemljama s visokom prevalencijom.

Prema troškovima zdravstvenog novca smatra se da je astma na 5. mjestu. Mortalitet od astme nije visok (0,23/100.000 stanovnika) i smanjuje se u posljednjih 30-ak godina, ali je većinom mogao biti spriječen.

Danas se smatra da je 1 od 250 smrti u svijetu uzrokovana astmom.